Bosnu i Hercegovinu još pet tjedana dijeli od općih izbora koji donose mnogo neizvjesnosti i to ne samo oko rezultata već i oko pravila po kojima će ti rezultati biti provedeni.
Vodeće političke stranke nisu uspjele postići dogovor o izmjenama odredbi izbornog zakona koje je poništio Ustavni sud, pa je i dalje nepoznanica na koji način će se formirati Dom naroda u Federaciji, a posljedično i izvršna vlast na entitetskoj i državnoj razini.
Komšić ima realne šanse
Takva situacija najviše pogađa Hrvate kao najmalobrojniji narod. Priželjkivali su reformu izbornog zakonodavstva koja će spriječiti mogućnost nacionalne majorizacije. Kako se to nije dogodilo, ponovno postoji realna mogućnost da brojniji Bošnjaci izaberu i svog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a ovisno o rješenju za izbor izaslanika u Dom naroda, moguće je da bošnjačko biračko tijelo izabere i najmanje trećinu Hrvata u tom tijelu, što bi im otvorilo put formiranju izvršne vlasti bez legitimnih hrvatskih predstavnika.
To bi bio svojevrsni déjà vu, jer se već dva puta u daytonskoj BiH događalo da legitimnih hrvatskih predstavnika ne bude u izvršnoj vlasti. Dva puta se događalo i da im Bošnjaci biraju člana Predsjedništva BiH. Oba puta birali su Željka Komšića, a realna šansa je da se to dogodi još jednom, jer je upravo Komšić ponovno istaknuo svoju kandidaturu za hrvatsko mjesto u tročlanom državnom predsjedništvu.
– Hrvati se od tog napada na svoje suvereno pravo opet moraju braniti koncentriranjem svojih glasova na jednog kandidata te povećanim odazivom na izbore, ali zbog brojčane nadmoći Bošnjaka u FBiH sve ovisi o svijesti i zrelosti samih Bošnjaka kao birača. Jedino njihovo nepristajanje na sudjelovanje u krađi hrvatskog izbornog legitimiteta i njihova odluka da kao birači okrenu leđa Komšiću i sudjeluju u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva može Hrvatima pod sadašnjim okolnostima osigurati da svojim glasovima izaberu svog člana Predsjedništva BiH – upozorava član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Milan Sitarski.
Međutim, stranke koje podupiru Komšića otvoreno “igraju” upravo na bošnjačko biračko tijelo i to u nacionalno mješovitim područjima, poput Hercegovine.
Stvaranje građanske BiH
Bez imalo ustezanja poručuju kako će Bošnjaci Hercegovine glasovati za Komšića samo da bi spriječili zajedničkog kandidata koalicije hrvatskih stranaka Dragana Čovića da osvoji još jedan mandat u Predsjedništvu BiH. Sam Komšić predložio je ukidanje konstitutivnosti naroda u BiH, stvaranje građanske države, čime bi Hrvati i praktično i formalno postali nacionalna manjina. Neizvjesno je koliko će bošnjačkih glasova privući ovakvom politikom, a jedini način na koji Hrvati mogu odgovoriti na taj izazov je masovni izlazak na izbore i koalicijsko okupljanje. No, ni jedno ni drugo im ne jamči uspjeh. Slično je i s formiranjem izvršne vlasti nakon 7. listopada. Vrlo lako se može dogoditi da čak i ako hrvatske stranke osvoje više od 90 posto hrvatskih glasova, vlast bude formirana bez njih.
Bošnjačke stranke se uglavnom nadaju da će uz potporu međunarodne zajednice i proceduralno-pravne akrobacije nekako nametnuti primjenu starih, neustavnih pravila za provedbu izbornih rezultata i opet isključiti legitimne hrvatske predstavnike iz formiranja vlasti.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...:
Kakvo mućenje vode od nekih komentatora.BiH je država 3 naroda koji biraju 3 člana predsjedništva. Srbi biraju svog iz Republike Srpske jer imaju svoj entitet, a Hrvati su zajedno u entitetu s 3 puta brojnijim muslimanima koji koriste svoju brojčanu nadmoć pa uzmu listić za hrvatskog člana predsjedništva i izaberu svog muslimanskog kandidata. I to su već napravili 2 puta. U BiH ima 500 000 Hrvata, njih 200 000 glasa za nekog kandidata znaci praktički svi koji su izašli na izbore ali se odnekud pojavi kandidat sa 300 000 glasova koji su svi osvojeni na teritoriju gdje nema ni 20 000 Hrvata ali ima 1 600 000 muslimana. Znači svakom je jasno šta se tamo radi.