Hoće li Turudić riješiti problem da sve manje mladih želi u DORH?

Ivan Turudić danas preuzima, s obzirom i na sve kontroverze oko njegova imenovanja glavnim državnim odvjetnikom, najvruću dužnosničku stolicu. Predsjednik države i oporba, pa onda i mediji, i dalje će ga držati na vatri koju potiču od kada se kandidirao za prvog čovjeka DORH-a te će iskoristiti svaku prigodu, kiks ili posrnuće da je rasplamsaju. Zlata Hrvoj Šipek nije imala osobnih etičkih problema, ali svejedno joj nije bilo lako na dužnosti od koje su velika očekivanja javnosti, nerijetko i nerealna.

Kao što su bila i od predsjednika Vrhovnog suda. I Hrvoj Šipek su, prilično neutemeljeno, povezivali s vladajućima samo zbog toga što stjecajem još nerasvijetljenih okolnosti nije pokrenuta još jedna istraga protiv HDZ-ove ministrice, premda nikad više članova Vlade nije obrađivano nego u njezinu mandatu te iako je uporno ignorirala pozive i Andreja Plenkovića da se javno očituje kad je to odgovaralo vladajućima, držeći se svoga principa o ignoriranju javnosti.

Potrošene stotine tisuća kuna

Iako je utjecaj čelnog čovjeka DORH-a unutar hijerarhijske organizacije daleko značajniji nego čelnika sudbene vlasti, i GDO je u ostvarenju svoga programa ovisan o političkoj volji onih koji drže blagajnu i pišu zakone. O tome je ožalošćeno svjedočila Hrvoj Šipek u svome posljednjem godišnjem izvješću o radu državnih odvjetništava u 2023., upravo isporučenom Hrvatskom saboru prije predaje dužnosti Turudiću, kojem će sada biti jedna od zamjenica.

POVEZANI ČLANCI:

"U izvješću o radu u 2022. upozoreno je da će razinu učinkovitosti koja je postignuta 2021. i 2022. godine biti teško održati u 2023. godini zbog kadrovske potkapacitiranosti, ali i zbog nezadovoljstva svih zaposlenika njihovim materijalnim položajem i uvjetima rada. Nažalost, predviđanje se ostvarilo, s time da je nezadovoljstvo zaposlenika eskaliralo i dovelo do najdužeg štrajka službenika u novijoj hrvatskoj povijesti i provođenja mjera upozorenja od strane pravosudnih dužnosnika", piše Hrvoj Šipek u svojim zaključcima o "ostavštini" koju predaje Turudiću.

Obrazlaže da ni novi Zakon o državnim službenicima i uredbe neće riješiti probleme jer su službenici u pravosuđu neopravdano ostali na začelju s koeficijentima složenosti poslova. "Stoga i nadalje ostaje kao apsolutni prioritet podizanje plaća i priznanje prava na druga materijalna primanja državnoodvjetničkim dužnosnicima, ali i službenicima i namještenicima jer su stotine tisuće kuna potrošene na oglase na koje se nitko nije javio ili je odustao prije nego što je postupak dovršen. Državno je odvjetništvo nužno kadrovski ekipirati i ojačati jer ćemo se vrlo brzo naći u situaciji da nećemo moći ažurno izvršavati svoje zadaće", ističe Hrvoj Šipek.

FOTOGALERIJA Srdačni zagrljaji, osmijesi na licima, buketi cvijeća i optimistične poruke. Habijan rekorder u primopredajama

Nastavlja se trend povećanja broja ročišta i rasprava što zahtijeva sve veći angažman u sudnicama pa je sve manje vremena za rad na predmetima, "što državne odvjetnike izlaže dodatnom pritisku zbog nezadovoljstva građana i javnosti brzinom državnoodvjetničkog postupanja koje je u velikoj mjeri uvjetovano objektivnim okolnostima". Veliki je problem i što sve manje pravnika želi raditi u pravosuđu zbog dugotrajnog školovanja, obveze pohađanja Državne škole, niskih primanja i općeg podcjenjivačkog stava prema pravosuđu. Hrvoj Šipek rješenje vidi u značajnom povećanju broja vježbenika, pojednostavljenju izbora i vraćanju izbora vježbenika u nadležnost državnih odvjetništava i sudova. Kadrovsko pomlađivanje je i u Turudićevu programu.

O nemoći GDO-a bez podrške politike govori i opaska Hrvoj Šipek o potrebi za zakonskim izmjenama "na što je već ukazivano u ranijim izvješćima" radi podizanja učinkovitosti, održavanja postignute ažurnosti i podizanja razine stručnosti. Oporba se populistički i politički koristoljubivo fokusirala na kritiku DORH-a u konkretnim slučajevima, što je s gledišta općeg interesa bilo i kontraproduktivno, dok su vladajući to koristili za ignoriranje opravdanih potreba za osiguranjem materijalno-financijskih uvjeta za rad. Veliki je propust Hrvoj Šipek bio što te zahtjeve nije javno komunicirala osim jednom godišnje, kao sada na dvije posljednje od 286 stranica izvješća.

POVEZANI ČLANCI:

S obzirom na to da je i Turudić isticao problem nedostatka kadrova osobito na općinskoj razini, potrebu osnutka Visokog državnog odvjetništva, ili nužnost da se USKOK fokusira na veliku korupciju i organizirani kriminal, vrlo brzo ćemo vidjeti podržava li Plenkovićeva Vlada Turudićev program koji su izabrali unatoč i za njih ozbiljnim rizicima. Taj je program prilično ambiciozan i optimističan s obzirom na teze iz izvješća Hrvoj Šipek.

Šef organizacije s 80 % žena

Turudić je na čelu organizacije s 1902 zaposlenika (80% žene) od kojih su 43 državni odvjetnici te 607 zamjenika (69% žena). Potonjih po sistematizaciji treba biti 778 pa nedostaje 171. Od 650 dužnosnika najmlađih je 12 općinskih i jedan uskočki u dobi od 30 do 35 godina, među županijskima četiri su od 40 do 45, dok je u DORH-u jedan Turudićev zamjenik u dobi od 45 do 50 godina, tri od 50 do 55, a 23 ih je starijih. Po nacionalnosti, 631 je Hrvat, 11 Srba, dva Čeha i po jedan Crnogorac, Talijan, Makedonac, Mađar i Ukrajinac.

Na kraju 2023. u državnim odvjetništvima bila su 54.083 neriješena predmeta, 9390 više nego na kraju 2022. (ali i 10.000 više primljenih) i uvjerljivo najviše od 2019. godine. Ipak, stopa ažurnosti, iako najniža unazad pet godina, visokih je 96%, što Hrvoj Šipek ocjenjuje uspjehom zbog iznimnog zalaganja svih djelatnika u državnim odvjetništvima. Svaki zamjenik ili savjetnik primio je lani po 324 predmeta, riješili su ih po 310, a neriješenih je po 79 predmeta.

FOTOGALERIJA Tko je samozatajna supruga Andreja Plenkovića? Praktična je vjernica i obožava domaće brendove