Zagreb bi u bliskoj budućnosti trebao dobiti još jednu (makar i privremenu) kulturnu atrakciju. Klovićevi dvori ugostit će izložbu iz čuvenog sanktpeterburškog Ermitaža. Iako još nisu poznati detalji te već u startu atraktivne izložbe koju Zagreb očekuje 2018. godine, valja podsjetiti da je prebogata zbirka Ermitaža (u kojoj se nalazi i 15.000 slika, među kojima i dvije Leonarda da Vincija i bogata zbirka Rembrandta). Nadajmo se da će u Zagreb barem privremeno pristići i jedna umjetnina koja je ne tako davno pripisana splitskom slikaru Dujmu Vuškoviću (u literaturi se vrlo često koristi i prezime Vučković kao autentičnije). Riječ je o iznimnom poliptihu Sv. Matej evanđelist, sv. Dujam, sv. Staš, sv. Ludovik Tuluški i sv. Marko evanđelist, točnije rečeno, o njegovi dijelovima jer je u izvornom obliku bio bogatiji, a prema tvrdnjama stručnjaka za povijest umjetnosti 15. stoljeća, prvotno se nalazio na glavnom oltaru splitske crkve sv. Franje na Obali gdje je autor Dujam Marinov Vušković bio i pokopan.
Stručnjak Andrea de Marchi tako tvrdi da je petrogradski poliptih bio sastavljen od sedam odjeljaka te da mu sada nedostaje središnji lik Bogorodice s Djetetom te još jedan lik. Prije nego što je poliptih atribuiran našijencu Vuškoviću, bio je atribuiran krugu Gentilea da Fabriana, ali je s vremenom dobio splitsku atribuciju. Naravno, šira hrvatska javnost manje je upoznata s radom Dujma Vuškovića, ali i s činjenicom da se rad hrvatskog slikara nalazi baš u carskoj zbirci Ermitaža (gdje je dospio prije nešto manje od stotinu godina, i to 1919. godine). To je još jedna u nizu poveznica ruske i hrvatske kulture koju ne treba zanemariti niti prešućivati. Dujam Marinov Vušković slikar je koji je djelovao u rodnom Splitu, Zadru i Šibeniku. O njegovu djelovanju na području Dalmacije, ali i suradnji sa slikarom Ivanom Petrovom iz Milana, postoje brojni arhivski dokumenti u kojima se spominju konkretne umjetničke narudžbe za pojedine crkve i samostane.
U Hrvatskoj je Vušković najprepoznatljiviji po oslikavanju splitske katedrale sv. Dujma gdje je na križnom svodu ciborija iznad svečeva groba taj umjetnik oslikao četiri evanđelista. No, u Hrvatskoj se nalaze i drugi njegovi radovi, među ostalima i u Umjetničkoj galeriji Split, u opatskoj riznici u Korčuli, u Muzeju grada Šibenika, privatnoj zbirci u Dubrovniku... Hrvatska je kulturološka tragedija da se o osobama poput Dujma Vuškovića zna premalo. Zato je gostujuća izložba iz Ermitaža (koji je danas, usput rečeno, žrtva masovnog kruzerskog poimanja turizma, baš poput stare dubrovačke jezgre) prilika da se i u hrvatskoj javnosti više progovori o umjetnicima iz Hrvatske čija djela baštini svijet, a o kojima prosječni Hrvat nema pojma. Svaka čast politici, nogometu i estradi, ali trebalo bi svjetla reflektora usmjeriti i u osobe poput Dujma Vuškovića Splićanina.