Ključni je trenutak da se hrvatska javnost digne na noge i kaže "ne" projektu istraživanja ugljikovodika u Jadranu jer on ima sva obilježja koruptivnog djela, poručila je danas na okruglom stolu u Saboru predsjednica ORaH-a Mirela Holy koja je, uz naftne stručnjake, pokušavala ukazati na sve proceduralne pogreške, gubitke te rizike koje donosi ovaj projekt.
- Dobili smo informaciju da ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak planira potpisati ugovore s koncesionarima tijekom ovog mjeseca, a ako se to dogodi, počinju teći i financijske obaveze prema koncesionarima što znači da bi referendum nakon toga išao na našu štetu – upozorila je Holy te podsjetila da je u pripremi ovog projekta prekršen cijeli niz propisa, strategija, ali i međunarodnih konvencija budući da susjedne zemlje nisu kontaktirane na vrijeme, nego ih se obavijestilo naknadno. Zato je, naglašava i podnijela interpelaciju o radu Vlade na ovom projektu, ali i podnijela dva zastupnička pitanja od kojih na jedno nije dobila odgovor, a na drugo je dobila polovičan odgovor.
- U realizaciji ovog projekta nešto debelo ne štima – primijetila je Holy te podsjetila na sve probleme koje je navela i u interpelaciji. I dalje tvrdi da je apsolutno netočno da će prihod Hrvatske od ovog projekta biti između 55 i 60 posto kako tvrde predstavnici Vlade.
- Gledajući u svjetskim okvirima, analizom stručnjaka koji jesu u tom biznisu se može lako stvoriti zaključak da neće biti čak ni između 40 i 50 posto prihoda kako smo mi predstavljali, već da će prihod kompanija biti 86 posto, a prihod Hrvatske 14 posto. Ovdje se radi o jednom projektu koji se forsira potpuno mimo interesa RH, a ne postoji nikakvo opravdanje da se ovako važan projekt realizira na ovako šlampav način i jedino što možemo zaključiti, kada imamo na umu sve što se događalo, da tu postoji izrazito jak, partikularni financijski interes nekoga tko je uključen u taj projekt, a to mogu biti isključivo ljudi u Vladi - objašnjava Holy.
Naftni stručnjak Pavle Uroda dodao je da je unatoč dosadašnjim koracima koje je Vlada poduzela, ekonomska računica i dalje neizvjesna te naglasio kako čak i ako se sad počne s istraživanjem, i ono bude uspješno, Hrvatska dividende od eksploatacije može početi dobivati tek za 12 do 15 godina.
- Zakon o ugljikovodicima takav je da bi ga se posramila i Nigerija, a princip zakona je ugovor o podjeli proizvodnje, koji je tipičan za nerazvijene zemlje. U tom ugovoru nisu navedene obveze investitora, ne postoji garancija izvršenja za investitora i ne postoje garancije za saniranje eventualne štete – objašnjava Uroda. Odbacuje tvrdnje vladajućih da postoje minimalni rizici za katastrofu i štetu pa podsjeća na dva incidenta u hrvatskoj povijesti. Prvi se dogodio krajem 60-ih kod Dugog otoka kada je došlo do trovanja radnika sumporovodikom, a drugi 1979. kod otoka Brača kada je izbjegnuta masovna katastrofa i kada je bio ugrožen cijeli splitski akvatorij, a likvidacija bušotine je trajala mjesecima, gotovo godinu dana.
- Bez sumnje je laž da je tehnologija toliko uznapredovala da su rizici štete minimalni. Primjerice, u Sjevernom moru zabilježi se je 600 izljeva sumporovodika godišnje – upozorio je Uroda te zaključio da bi se Hrvatska trebala fokusirati na kopno jer ima resurse u panonskom djelu, kojima se, nažalost, 25 godina nitko ne bavi.
Naftni stručnjak Srećko Leustek čudi se da je Hrvatska spremna potpisati ugovore koji idu u korist koncesionara, a ne države, što je svugdje uobičajeno.
- Ako prihod ne ide 60 do 70 posto u korist države, onda nešto nije dobro – uvjeren je Leustek, kojemu je sporno i što ugovor ostavlja slobodu kompanijama da zaposli hrvatske radnike, što znači da to nije dužna napraviti pa ga zanima zašto nisu određene kvote za zapošljavanje.
- Tko je pripremio nacrt ugovora? Je li glavni motiv za ovo obračun s MOL-om preko leđa INA-e? Kako će amaterski ustrojena agencija kontrolirati tvrtke poput Marathon Oila ili ENI-ja?. Trebalo bi privremeno obustaviti projekt dok se ne riješi pitanje amaterizma u pripremi projekta, a ja osobno smatram da pripreme nije ni bilo - kaže Leustek.
Naftni stručnjak Vladimir Janeš pak kritizira Studiju za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu koja je, smatra, napravljena samo za fazu istraživanja.
- U njoj uopće nije napravljena analiza rizika, dakle – "ki bi, da bi". Bušenje na velikim dubinama mora, kakve su u okolici samog juga Hrvatske i Dubrovnika, utječe na sigurnost i dovodi do povećanih rizika. Vjerojatnost učestalosti propuštanja na naftovodima po statistici je vrlo velika, tako da bi se kod nas to, s obzirom na broj mjesta istraživanja i njihove udaljenosti, istjecanje moglo događati nešto manje od dva puta godišnje. Dakle, nije pitanje hoće li istjecanja nafte biti, nego gdje, kada i u kojoj mjeri će se to dogoditi – upozorio je Vladimir Janeš koji je godinama radio na velikim projektima utjecaja na okoliš.
>> 'Nismo ni za ni protiv, ali nismo zadovoljni sadašnjom zaštitom Jadrana'
Pa javnost je već stala na noge samo ju mediji ignoriraju.