Horvat: Kinezi su spremni u Brodarskom institutu stvoriti 'joint venture'

Ministar gospodarstva Darko Horvat izvijestio je u utorak nakon sastanka sa stručnim izaslanstvom kineskog CSIC-a da postoje dobre naznake da će Kinezi uspostaviti suradnju s Brodarskim institutom na nekim konkretnim projektima te da su u riječkom 3. maju "identificirali potencijal", ali i da će konačnu odluku donijeti menadžment te kompanije.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka s izaslanstvom kineske brodograđevne kompanije China Shipbuilding Industry Corporation (CSIC), Horvat je napomenuo da je riječ o stručnom timu od 14 inženjera koje će menadžmentu kineske kompanije podnijeti izvješće.

Kinesko izaslanstvo je u ponedjeljak posjetilo Brodarski institut u Zagrebu, a danas su boravili u riječkom brodogradilištu 3. maj.

Horvat je ocijenio da je u razgovoru Kineza i predstavnika Brodarskog instituta ostvaren "korak naprijed u potencijalnoj budućoj suradnji", uz napomenu da je izaslanstvo obišlo svih 14 laboratorija tog instituta.

"Već u ovom trenutku postoje dobre naznake da će se na nekim konkretnim projektima surađivati", otkrio je. 

Razgovori su se u ovom trenutku vodili pretežito bili na relaciji brodogradnje u Kini i brodogradnje u Rijeci, rekao je ministar, odgovarajući tako na pitanje novinara što je s pulskim Uljanikom. Procjenjuje kako će izvješća koja će ići od strane tog stručnog tima prema menadžmentu CSIC-a "ići u prilog tome da potencijal za suradnju postoji".

Kakva će biti pak konačna odluka menadžmenta, Horvat kaže kako je siguran da ćemo je dobiti vrlo skoro, bez obzira bila ona pozitivna ili možda negativna. Tu odluku, kakva god bila, morat ćemo prihvatiti, svjesni činjenice i da su pulsko i riječko brodogradilište zapali u velike poteškoće i da jedini u ovom trenutku na čija "leđa to pada" je državni proračun, rekao je.

Horvat je kazao da Kinezi trenutno ne spominju riječ "strateško partnerstvo", no kako su u ovom trenutku spremni u Brodarskom institutu stvoriti "joint venture" odnosno zajedničku suradnju na konkretnim projektima.

I u riječkom škveru je identificiran potencijal, rekao je Horvat, koji očekuje barem nekakvo pozitivno razmišljanje s kineske strane u smislu segmenta u kojem će se pojaviti eventualna ponuda. Pojašnjava da je kinesko izaslanstvo s predstavnicima riječkog škvera tijekom današnjeg petosatnog sastanka prošlo "sve reference isporučene na tržište", razgovaralo o tehničkim sposobnostima projektantskog ureda 3. maja, odnosno mogućnosti da škver u budućnosti uopće isporučuje brodove.

Horvat kaže da je kod kineske delegacije bilo jasno vidljivo zadovoljstvo jer je jedan dio riječkog škvera moderniziran i nudi perspektivu buduće suradnje. Činjenica je da smo danas dobili informaciju od strane kineskog inženjerskog tima jest da Rijeka ima potencijala u izgradnji, odnosno u kontinuitetu izgradnje brodova, kazao je Horvat. Kaže da od Kineza ne očekuje, ako se oni u jednom trenutku i pojave kao strateški partner, da plaćaju dugove iz prošlosti, već da od njih očekuje eventualnu inicijativu da u prvu sljedeću investiciju, odnosno brod "uđemo zajedno". Na pitanje novinara kada očekuje neke daljnje korake, Horvat je odgovorio da se nisu strogo koncentrirali na bilo kakve rokove.

Kineski je tim, dodaje, do znanja da mu je potrebno nekoliko dana da napravi izvješće, a postoje još i dodatna pitanja koja će se elektronskom poštom postavljati menadžmentima Brodarskog instituta i 3. maja.

"Kada ta korespondencija završi i izvješća budu na stolu, odluka će biti ili dijelom na politici, ili dijelom na relaciji brodogradilišta u Kini, Puli i Rijeci", rekao je Horvat.

Naglasio je i kako Vlada ne očekuje da dugove sanira kineska strana.

"Transparentno i jasno dali smo do znanja da u ovom trenutku, ako dugovi jesu problem, oni su problem države, problem prošlosti. S njima želimo novi početak, ako ga bude. Na koji način, kojim modelom, što je za njih prihvatljivo, pričekat ćemo odgovor", rekao je. 

Kinesko izaslanstvo ovaj put nije posjetilo Uljanik, ali Horvat ne želi prejudicirati kakva će biti konačna odluka u vezi pulskog brodogradilišta. Podsjetio je pritom kako australska kompanija (Scenic) u pulskom škveru završava jedan brod (polarni kruzer), a ima perspektivu graditi i druge brodove u na navozima u Puli. No, Uljanik je danas izvijestio da je luksemburški naručitelj CLdN jednostrano raskinuo ugovor o izgradnji ro-ro broda, a za njega je Vlada dala državna jamstva u iznosu 162,35 milijuna kuna, dok gradnja nije ni počela. 

Ministar se složio s novinarskom konstatacijom kako je neprihvatljivo da državna jamstva za brodove koji se nisu ni počeli graditi padnu na teret poreznih obveznika, ali i istaknuo kako to nisu pitanja za ministra gospodarstva nego za bivši menadžment Uljanika.

"To što će u konačnici porezni obveznici morati snositi svo ovo breme izdavanja državnih jamstava, siguran sam da će se u nekim drugim procesima, ali ne procesu traženja strateškog partnera, vrlo jasno reći tko je takva jamstva izdavao, tko je taj novac u obliku predujma i kredita koristio, potrošio a nije isporučio brodove za koje je taj novac bio namijenjen", smatra Horvat. 

Ponovio je i da takvog modela financiranja više neće biti, da je Vlada jasno rekla stop takvom modelu financiranja. Ministar je izvijestio i da još uvijek nisu dobili pristanak menadžmenta Jan de Nula, za kojeg se u Puli gradi jaružalo, također uz državna jamstva, hoće li pristati na uvjete hrvatske strane oko mogućnosti završetka jaružala u Puli ili nekom drugom brodogradilištu. 

U slučaju da se s tim naručiteljem u idućih nekoliko dana dogovore financijski uvjeti unutar kojeg bi bili spremni dovršiti taj brod u Puli ili ga pripremiti za tegljenje, smatra da bi veliki dio radnika Uljanika koji su ovih dana dobili otkaze mogao biti vraćen na posao. "Ali moramo biti sigurni da za te radnike imamo osiguran posao i osigurane plaće", rekao je. Na novinarski upit čini li mu se da su Kinezi više zainteresirani za naše znanje, a manje za nastavka brodogradnje, ministar je istaknuo kako je u današnjem razgovoru "izrijekom jasno dao do znanja da je naš prvi prioritet naći strateškog partnera koji je spreman napraviti transformaciju znanja i tehnologije da bismo i pulski i riječki škver eventualno digli na tehnološki nivo kakav je danas prisutan u Kini, gdje se brodovi rade daleko brže, drugačijim metodologijama i bez državnih jamstava".

"Ako takvog partnera nađemo, restrukturiranje ima smisla. Ako u ovom trenutku jedino država može i želi u restrukturiranje, u ovom trenutku je takav model neprihvatljiv, nemoguć, a neće nam ga dozvoliti niti Europska komisija", zaključio je Horvat.