Hoteli kasne s otvaranjem jer su majstori otišli na zapad

Sramotna nebriga politike za demografske probleme i ravnomjeran razvoj zemlje došla je na naplatu. Ne nedostaje samo radnika u brodogradnji, građevini, kuhara i konobara tijekom turističke sezone, nego se suočavamo i s manjkom obrtničkih zanimanja u turističkim mjestima...

Manjak zanatlija

U turizmu se na nestašicu ugostiteljskog kadra nadovezao i manjak vodinstalatera, keramičara i drugih zanatlija. Neki od 40 novih ili renoviranih hotela, turističkih naselja, kampova i aparthotela kasnili su s otvorenjem jer je zapelo na završnim radovima. – U 2017. najavljena je gradnja ili potpuna obnova čak 50 hotela i za očekivati je dodatne probleme. U nas je još moguće naći građevinsku firmu za grube radove, ali kad dođe na red završnica, stvar se komplicira. Cijena rada nam je niska i naši majstori odlaze u Europu za boljom zaradom – kaže gradonačelnik jednog turističkog mjesta na Jadranu.

Davorko Vidović, savjetnik u HGK, drži da se nalazimo pred dramatičnim i dugoročnim problemom kako osigurati ljude koji će u ovoj zemlji raditi te da je sadašnji nedostatak radnika tek početak problema. Nužno je povećati mjere pronatalitetne politike, kaže, jer se kod nas rađa tragično malo djece.

– U građevinarstvu su već godinama deficitarni zidari, tesari, armirači i kako kriza jenjava, sve je veća potražnja za tim ljudima koji su otišli iz Hrvatske. Međimurje ima problem as manjkom radnika u tekstilnoj i kožarskoj industriji, te manjak vozača kamiona i autobusa, koji su otišli na zapad. Istarska županija stalno treba radnike u turizmu. Dalmacija u sezoni krpa rupe ljudima iz BiH. U Slavonskom Brodu nedostaje metalaca, a i Sisak nema dovoljno mladih metalaca. Nemamo sustavnu regionalnu politiku pa su dijelovi Hrvatske potpuno ispražnjeni. Može se pojaviti investitor sa 100 milijuna nečega, ali što će on u Dvoru na Uni i Kostajnici kad tamo više nema ljudi – kaže Vidović. Dodaje da će se morati povećavati plaće da domaći radnici ne odu, a strani dođu, ali i da se u bazenu od 220-230 tisuća nezaposlenih krije potencijal od 70-80 tisuća zapošljivih ljudi. Žurno, kaže, treba uvesti dualni sustav obrazovanja. Demograf prof. dr. Anđelko Akrap upozorava da nemamo osnovne strateške smjernice razvoja zemlje.

– Hrvatska treba napraviti bilancu radne snage, vidjeti koji su deficitarni kadrovi i koja su zanimanja potrebna u određenim prostorima. Taj se problem rješava redistributivnom populacijskom politikom. Država i regionalne zajednice trebaju potrebne kadrove privlačiti posebnim mjerama. Država može osnovnim smjernicama usmjeriti kretanje stanovništva pojedinih kvalifikacija u područja gdje su potrebni. Kažu – neće nitko učiti za bravara. Hoće ako ga se stipendira, da mu se veća plaća i ponude stambene olakšice. Čovjek će se tada i preseliti – kaže Akrap.

Skupi uvoz stranih radnika

U HZZ-u navode da zanimanje traženo u jednoj županiji može biti suficitarno u drugoj. U obalnim dijelovima zemlje velika je potražnja za kuharima, slastičarima, konobarima, a na kontinentu su, navode, tražena građevinska zanimanja. U mnogim se dijelovima zemlje traže nastavnici matematike, stranih jezika i prirodoslovnih predmeta, medicinske sestre i liječnici te stručnjaci za računarstvo, elektrotehniku i strojarstvo. Ministar turizma na odlasku Anton Kliman drži da je uvoz radne snage pitanje u kojem moramo brzo dati dva odgovora; kada i koliko. No, Akrap uzvraća da je useljavanje skuplje za državu od pronatalitetne politike jer treba riješiti stambene probleme stranih radnika, a i visoki su troškovi integracije.    

>> Radnika nema, a uvoz su zabranili: Odlazak radnika u inozemstvo i mirovinu ubrzano prazni burzu rada 

>> U srpnju izdano 555 građevinskih dozvola, 16,6 posto više nego lani