Hoteli ne žele domaće patke pa turisti jedu uvozno meso

Pravnik Željko Orehovec i njegova supruga Marinka, inženjerka kemijske tehnologije iz Velikoga Bukovca, svoje su struke odlučili zamijeniti poljoprivredom. Prije osam godina počeli su uzgajati patke a od početnih 3000 pataka godišnje, danas na godinu uzgoje 60.000 te su jedini u Hrvatskoj s tolikim opsegom uzgoja.

Kvalitetnije meso
– Poljoprivreda nam nije strana, roditelji su se bavili povrćarstvom i cvjećarstvom. Imali smo ideju poluekstenzivnog uzgoja pataka. Patke se do trećega tjedna drže u zatvorenom prostoru, a onda ih se pusti na otvoreno. Mnogo hodaju, na svježem su zraku, a meso je tada zdravije i kvalitetnije – kažu Željko i Marinka. Budući da s uzgojem pataka nitko u Hrvatskoj nema previše iskustva, u svemu su se morali snalaziti sami. Danas stalno zapošljavaju 12 ljudi, a cilj im je godišnje uzgojiti 100.000 pataka.

– Proizvode plasiramo preko gotovo svih velikih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, s kojima imamo godišnje ugovore. Bilo je teško naći svoje mjesto na tržištu, ali smo ipak uspjeli – kaže Marinka.

Na svom obiteljskom gospodarstvu imaju zaokružen ciklus proizvodnje, pa osim što uzgajaju patke, proizvode i hranu za njihovu prehranu, a imaju i vlastitu klaonicu. Formiranje cijene, veliki troškovi struje i goriva, ali i samih ulazaka u trgovačke centre, problemi su s kojima se susreću.

– Problem je i u tome što su patke sezonski proizvod, pa tako najbolje idu za Uskrs, blagdan Svih svetih, Martinje i Božić, a tijekom godine praktički ih nemate komu prodati. Najgore je što u naše hotele ne možete plasirati domaće meso, već je sve uvoz iz Mađarske i Brazila. Svi turisti jedu uvozno meso – ističe Željko Orehovec.

Istraživanje tržišta
Prije nego što su počeli u uzgajati patke, proveli su istraživanje tržišta, koje je pokazalo da toga proizvoda nedostaje. Kilogram pačjeg mesa u centrima se prodaje po četrdesetak kuna i iako je proizvodnja zahtjevna, jer je, kaže Marinka, riječ o živim bićima, od uzgoja pataka može se živjeti.

– Uz mnogo rada i angažmana, živjeti od ove proizvodnje se može. Čovjek se ne može obogatiti preko noći ili za mjesec dana, ne može odmah biti neka velika dobit, ali se trudimo pokrivati se – kažu Željko i Marinka Orehovec.

S pojavom ptičje gripe prije nekoliko godina, u inozemstvu su poljoprivrednici počeli uzgajati patke u zatvorenim prostorima. Orehovci su također krenuli tim putem, pa su i njihove patke u kontroliranim uvjetima.

– Imamo jedan svoj pilot-projekt. Opremili smo plastenik i prilagodili ga potrebama životinja. Podovi su drukčiji od onih u plastenicima u kojima se uzgaja povrće ili cvijeće, a uveli smo i sustav hranjenja i pojenja. Ima tu nedostataka, koje bismo prilikom gradnje novih farmi trebali ukloniti – kaže Željko.

Orehovci prvu godinu imaju i guske, koje su također namijenjene trgovačkim lancima. Trenutačno ih imaju petstotinjak, a kako bi životinjama bilo ugodnije, napravili su i tri jezera.

Zanimanje za poljoprivredu pokazuju i njihova djeca, no budući da još idu u školu, odnosno na studij, još ne znaju hoće li naslijediti roditelje.