Vučić odbio priznati Kosovo, ali je ipak potpisao sporazum s Hotijem

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump sastao se s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Avdullahom Hotijem, nakon čega je je održana ceremonija potpisivanja povijesnog sporazuma o ekonomskoj suradnji između Beograda i Prištine.

Paket od 13 milijardi dolara

Nakon završetka prvog kruga razgovora Vučić je odbio potpisati dokument pod nazivom “Gospodarska normalizacija“, koji je u svom početnom obliku sadržavao točku o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, nakon čega je postalo jasno da će se naglasak staviti na gospodarske, a ne političke pregovore.

Sporazum sadrži točke o pregovorima o izgradnji infrastrukture – željezničkih pruga i automobilskih prometnica, kao i pomoć malim i srednjim tvrtkama, a cijeli paket vrijedan je čak 13 milijardi dolara! Vučić je u Washingtonu rekao da je odbacio točku o međusobnom priznanju Beograda i Prištine i poručio kako očekuje da će u dijalogu pod pokroviteljstvom Bijele kuće doći do dobrog dokumenta ili ga, u suprotnom, “neće potpisati”.

– Nijedan dokument za nas nije lak, a taj je bio užasno težak, s 15 ili 16 točaka, a jedna od njih je ona o kojoj se priča, o međusobnom priznanju – kazao je Vučić nakon sastanka s premijerom Kosova Hotijem, čiji su moderatori bili specijalni izaslanik predsjednika SAD-a za pregovore Kosova i Srbije Richard Grenell i savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O’Brien.

Kosovski premijer Hoti još je vjerovao da će američki predsjednik Trump uspjeti uvjeriti Vučića da kroz izvjesno vrijeme Srbija ipak prizna neovisnost Kosova s obzirom na to da, kako kaže, vjeruje da samo međusobno priznanje normalizira odnose između dvije zemlje i smiruje ovaj dio Balkana i Europe.

“Na svakom sastanku koji sam imao i koji ću imati s predstavnicima Srbije međusobno priznanje glavna je tema. Sve o čemu se razgovara s njima u funkciji je postizanja sporazuma o međusobnom priznanju, bez ugrožavanja teritorijalnog integriteta ili unitarnog karaktera države Kosova. Kosovo ostaje posvećeno dijalogu jer je europska zemlja, s jasnom euroatlantskom orijentacijom. Zbog toga pozivam političke snage na Kosovu, vlast i opoziciju, da budemo ujedinjeni u ovom procesu. Političke razlike među nama u svim sferama života (ekonomija, obrazovanje, zdravstvo...) moraju biti temeljene na demokratskim načelima i poštovanju Ustava”, napisao je Hoti na svom profilu na Facebooku.

Zanimljivo je da je da su posrednici u pregovorima dvije moćne osobe, posebni izaslanik predsjednika SAD-a Richard Grenell, koji je bivši veleposlanik SAD-a u Njemačkoj, i savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O’Brien.

Analitičari su uvjereni da Trump pokušava, ako ne uspije postići dogovor o međusobnom priznanju, barem približiti njihove stavove kako bi ih iskoristio u svojoj predizbornoj kampanji. Iako nije SAD odveo ni u jedan rat, kao što su to učinili njegovi prethodnici, njegova je vanjska politika bila katastrofalna, posebice prema Bliskom istoku, od priznanja Jeruzalema kao glavnog grada Izraela pa sve do prepuštanja dominacije Irana u Iraku, a Rusije u Siriji.

Jedini uspjeh Donalda Trumpa u vanjskoj politici tijekom njegova mandata bilo je približavanje Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a postizanje kakvog-takvog dogovora između Srbije i Kosova bilo bi mu jak vjetar u leđa.

Grenell je jako omražen na Kosovu, a to dokazuje i činjenica da su dvije oporbene stranke, Demokratska stranka Kosova (PDK), čiji je osnivač kosovski predsjednik Hashim Thaçi, a sada je vodi Kadri Veseli, i Pokret Samoopredjeljenje, odbile sudjelovati u kosovskoj delegaciji. Najveća oporbena stranka, Pokret Samoopredjeljenje s Albinom Kurtijem na čelu, objasnila je da te razgovore ne može voditi vlada, koja je, kako kažu, „nelegitimna i nezakonita”.

Grenell nepoželjan

Angažiranje američkog diplomata Grenella u okviru dijaloga Kosova i Srbije, osobe koja je više puta tražila da Kosovo odustane od načela reciprociteta sa Srbijom i nastavi dijalog, nije se ni ranije svidjelo donedavnom premijeru Kurtiju, a ne sviđa mu se ni sada, stoga je pozvao na jednoglasno suprotstavljanje Grenellu.

– Što se tiče posebnog izaslanika Grenella, s obzirom na to da je on rekao da Kosovo ne treba tražiti reciprocitet sa Srbijom, mislim da bismo trebali s njim postupati isto onako kako smo postupili s veleposlanikom Gelbardom koji je 1998. rekao da je Oslobodilačka vojska Kosova teroristička organizacija. Trebali bismo se jednoglasno suprotstaviti, tako da se shvati da je taj pristup za nas neprihvatljiv. Kao što je tada Gelbard zamijenjen Holbrookom, tako nam je i danas potrebno da se Grenella zamijeni nekim novim Holbrookom – kazao je Albin Kurti koji smatra da je za njegovo rušenje s mjesta kosovskog premijera najodgovorniji upravo Grenell.