Nove strategije EU za poljoprivredu prilika su za hrvatske poljoprivrednike, ali je potrebno voditi zajedničku borbu za zaštitu domaćeg tržišta, investicije u modernizaciju i nove tehnologije te motiviranje mladih da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim sredinama, poruka je s današnje konferencije o EU strategiji „Od polja do stola“ koju su održali hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju, te predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović.
– Način na koji proizvodimo i trošimo hranu u Europi će se kroz sljedećih desetak godina značajno promijeniti. Proizvodnja, prerada, pakiranje, prijevoz i prodaja prehrambenih proizvoda snažno utječu na okoliš. Kako bismo osigurali da naš temeljni resursi – tlo, voda i zrak – ostanu plodni, zdravi i čisti, potreban je prelazak na održiv način proizvodnje hrane duž cijelog proizvodnog lanca – kazala je Borzan, ističući kako je plan EU do 2030. za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, a za 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem.
Kako bi se potaknuo prelazak na održivu proizvodnju i potrošnju, strategija predviđa izmjene dvadesetak europskih zakona i propisa, poput onih o pakiranju i označavanju hrane, poreznoj politici, poticajima, poljoprivrednim alatima, ovlastima OLAF-a te reviziju tržišnih standarda za poljoprivredne proizvode.
– Moj cilj jest da ovom reformom profitiraju svi uključeni – potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću, proizvođači ekonomski, a priroda ekološki. Borit ću se za snažno promicanje lokalno uzgojenih proizvoda, jer je najodrživija i najhranjivija ona hrana koja prijeđe najkraći put od polja do stola. Naše poljoprivrednike treba učinkovitije štititi od uvoza proizvoda koji nisu skladu s europskim standardima, sadašnjim i budućim – rekla je Borzan.
U zadnjih pet godina RH bilježi pad poljoprivredne proizvodnje od 26 posto. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od ulaska u EU pala je za oko 5 milijardi kuna (2012. – 20,91 milijardi kuna, a 2019. – 17 milijardi kuna). Negativna vanjsko-trgovinska bilanca iznosi 37% (2012. imali smo deficit od 731 milijuna eura, a 2018. čak 1,4 milijardi eura). Posebice se negativna bilanca osjeti u sektoru stočarstva (žive životinje, mlijeko, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, i jaja). Osim negativne bilance u stočarstvu, prema zadnjim podacima iz Eurostata vidljivo je kako su najviše pogođeni osjetljivi sektori poput govedarstva. U padu je broj goveda 8,2% te broj krava 9,3%.
Poljoprivreda RH, u kumulativnom iskazu, smanjila je ukupno ostvareni BDP. Sve je to rezultiralo agresivnom depopulacijom ruralnih područja od 10 posto. Iz tog razloga HPK apelira kako je tijekom primjene strategija izuzetno važno uzeti u obzir dosadašnji doprinos okolišu, ali i potrebu za razvojem kako ne bismo nastavili s agresivnim trendom depopulacije iz ruralnih područja.
– Za razliku od drugih EU zemalja, mi u HPK stalno ističemo kako Hrvatska već sada ispunjava brojne ekološke standarde koji se stavljaju pred EU poljoprivredu. Možemo sa sigurnošću reći kako je čist okoliš (više od 50 posto Natura područja) i to što smo GMO free zemlja, kao i što imamo diversificirana gospodarstva, naša velika prednost i sve ono što EU želi postići. Međutim, pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst, doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima – izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović. – Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ovom ambicioznom planu, moraju imati i odgovarajuću financijsku potporu za prilagodbu i prijelazno razdoblje – napominje on. – Trgovinski ugovori ne bi smjeli dopustiti uvoz robe ispod zadanih zelenih standarda EU. Potrebna je veća komunikacija s potrošačima i građanima o doprinosu poljoprivrednika u proizvodnji zdrave hrane i ostalih važnih usluga ekosustava od važnosti za društvo. Svaka država morala bi imati minimalno 70 posto osiguranu samodostatnost zbog mogućih kriznih situacija, uvjeren je Jakopović.
Jakopović je najavio kako HPK pokreće i inicijativu izrade baze podataka o proizvođačkim cijenama u svim državama EU za sve važnije poljoprivredne proizvodnje.
– Na taj bi način bi u svakom trenutku moglo utvrditi koji proizvodi na druga tržišta EU i na hrvatsko tržište dolaze i stavljaju se na policu po dampinškim cijenama, odnosno cijenama koje su niže od proizvođačke u pojedinim državama, kada se uključe svi troškovi. Takva baza bila bi temelj za bolje provođenje zakona o nepoštenim trgovačkim praksama i dala bi lakši uvid u to tko u EU narušava tržište dampinškim cijenama – rekao je.