Hrabrost, javnost, vizija

Divim se hrabrosti. Rijetka ljudska osobina uvijek se glorificirala u povijesti. U narodnoj predaji, u književnosti, na filmu. Udruži li se hrabrost sa vizijom i pameću, dolazi do onih zvjezdanih trenutaka kada nacija ili čovječanstvo napreduju. Hrabrost s glupošću puno je lošija kombinacija, ali bilo što bez hrabrosti – uvijek je prizemno, jadno i nedovoljno. Danas, srećom, nije više trenutak za hrabrost na konju, među sabljama, prema tenkovima. Danas nam treba hrabrosti u politici, pri donošenju zakona, za definiranje strategija...

Naša je vlada na sjednici 23. kolovoza donijela izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, još jedan dokument kojim se prolongiraju obveze opskrbljivača da otkupljuju energiju iz obnovljivih izvora po reguliranoj cijeni, propisuju različite cijene otkupa energije, uređuju statusi i natječaj za pravo građenja. Važni detalji, bez sumnje, ali samo detalji, ali bez vizije i bez hrabrosti. Čini se i da nitko nije primjetio da je javna rasprava provedena na vrhuncu sezone godišnjih odmora – od 20. srpnja do 19. kolovoza, ali i da nakon provedenog savjetovanja novi prijedlog koji bi trebao sadržavati primjedbe javnosti, po datumu donošenja Zakona, nije niti mogao biti ponovo poslan tijelima državne uprave kako bi trebala biti uobičajena praksa... Ili možda i jest, ali nitko nije imao hrabrosti to primjetiti. A možda u posvemašnjem nedostatku vizije, nikome i nije bilo naročito stalo.

A jeste li znali da je prije 123 godine u pogun puštena naša HE Krka? Ta je elektrana bila dio prvog cjelovitog elektroenergetskog sustava na području Hrvatske i zapravo druga takva elektrana na svijetu. Iz nje se električnom energijom napajao Šibenik i tada je izgrađen jedan od prvih izmjeničnih elektroenergetskih sustava na svijetu. Bio je to dvofazni dalekovod od 11 kilometara – od Skradinskog buka do Šibenika i sustav razvoda po krovovima. Zvuči hrabro i vizionarski, zar ne? Mnogo se toga u 123 godine promijenilo promijenilo i u trenutku kada se slavila svečana obljetnica naše hidroelektrane, stanovnici Bangkoka su iskušavali novu novu platformu za trgovanje energijom iz obnovljivih izvora energije. Ovaj pilot projekt u središtu tajlandskog glavnog grada danas je među najvećim svjetskim trgovinskim platformama za obnovljive izvore energije koje koriste blockchain tehnologiju. Trgovinska platforma za obnovljive izvore energije i blockchain...? Nažalost, u Hrvatskoj na početku rujna 2018. godine to djeluje nezamislivo i nestvarno. A Tajland? Iako nam je dobro poznat kao željena turistička destinacija, a i čitali smo o njemu kao “valuti“ za sklapanje poslova između javnih naručitelja i privatnih partnera baš iz svijeta energetike, danas je Tajland lider u razvoju sektora obnovljivih izvora energije u Jugoistočnoj Aziji, s ciljem da do 2036. postignu udjel od 30% u finalnoj potrošnji energije. Tamošnje ministarstvo energetike snažno potiče projekte korištenja obnovljivih izvora energije, a regulatorna agencija priprema nova pravila da olakša trgovanje energijom.

Ipak, ima i dobrih vijesti. Do početka iduće turističke sezone na svakih 100 km autoceste od Zagreba do Splita pomoću novca iz fondova EU postavit će se brze punionice za električna vozila, a broj električnih automobila na europskim cestama premašio je 1.000.000. Kad nema hrabrosti i vizije, valja se veseliti i malim stvarima.

U Hrvatskoj se navodno piše i energetska strategija. Je li hrabra ili nije, ne znam i ne mogu komentirati, ali me čudi da se piše praktički u tajnosti, bez sudjelovanja stručne javnosti i dionika – svih nas koji živimo, radimo i dišemo u Hrvatskoj, a koji energiju proizvodimo, trošimo i promišljamo.

Možda se ne želi ponoviti “greška“ nikad usvojene niskougljične strategije – tamo je pokazano da se solarna energija i vjetar u Hrvatskoj mogu i trebaju koristiti puno više i bolje što je bez teksta ostavilo sve koji prodaju fosilne energente. A možda će nova strategija ponuditi i hrabru viziju – novi zvjezdani trenutak hrvatske energetike koji će sve promijeniti. Ne znam, komentirat ćemo kad vidimo. Samo da imamo zapisano za usporedbu - Danska ima hrabru viziju i želi do 2030. osigurati 50% svoje potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije i postati nezavisna od fosilnih goriva do 2050. godine.

Vidimo se, počinje nova školska godina. Čuvajte djecu u prometu. Barem ovo malo koliko nam ih je ostalo. Barem bi radi njih vrijedilo biti hrabar i imati viziju.