Budući da je kriza najmanje sasjekla prehrambenu industriju i trgovce koji žive od prodaje prehrambenih proizvoda, i u Vladi i u stručnim krugovima vjeruju da dramatičan skok cijena žitarica na svjetskim burzama ne bi trebao potaknuti novi val poskupljenja u Hrvatskoj.
Bez reprize 2007.
– Seljaci sada dobivaju bolju pregovaračku poziciju i moguće je da će je iskoristiti, ali ne vjerujem da će se rast cijene pšenice vani znatnije preliti na Hrvatsku jer imamo dovoljno pšenice za svoje potrebe. Kupovna je moć pala, a konkurencija i marže u trgovini još uvijek dovoljno veliki da ublaže poskupljenja – kaže bankarski analitičar Hrvoje Stojić.
>>Indeks finalne potrošnje hrvatskih kućanstava
Ovoljetni udar žitarica donekle podsjeća na vrtoglavi skok cijena iz 2007., na koji se nadovezalo poskupljenje energenata i nafte te na kraju krah burzi i bankarske industrije u 2008., što je prouzročilo najveću globalnu krizu od Drugoga svjetskog rata. Zasad se vjeruje da se taj scenarij neće ponoviti usprkos tomu što je pšenica u mjesec dana poskupjela 52%, soja 14%, kukuruz 9%, riža i šećer 10%, kava 5%, a pamuk 8%. Dulja usporedba otkriva da je taj rast uslijedio nakon velikih pojeftinjena, riža je u posljednjih šest mjeseci pojeftinila na primjer 20%, šećer 17%, a kakao 3%. I kod nas je hrana za približno 2% jeftinija nego prije godinu dana.
– Potražnja za naftom pada, pogotovo industrijski razvijenih zemalja, i sve dok energenti miruju, ne treba očekivati novi šok i globalni poremećaj – kaže Stojić.
Ljetni žitni udar potaknuli su i špekulanti, koji dulje vrijeme nisu imali prilike za brzu zaradu, pa im je Putinova najava zabrane izvoza pšenice dala vjetar u leđa. Putinova prijetnja pomogla je našim seljacima koji sada ugovaraju dobre cijene otkupa, za pšenicu 1,20 kuna po kilogramu, a Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da je velika potražnja za otkupom uljane repice, nude se dvije kune po kilogramu i plaćanje na samom mjestu. Raste interes za otkup suncokreta, cijena mu je i prije početka žetve dosegnula 2,60 kuna po kilogramu.
Serija razgovora
Pekari ipak pripremaju teren za poskupljenja iako brašno sudjeluje u konačnoj cijeni kruha najviše 15 posto. Vlada i resorno ministarstvo uvjeravaju da razloga za poskupljenje nema, a premijerka najavljuje seriju razgovora s njima kako bi sačuvala standard građana. Hrvatska ipak nije stradala ni od suša ni od poplava kao veći dio istočne Europe, a odgođeno je i očekivano poskupljenje struje. Nesređene javne financije veća su prijetnja ekonomiji od skoka cijene pšenice.
patuljčice sory a ja se baš ponado!