Hrana s istekom roka “najbolje upotrijebiti do” umjesto u kontejner – u donacije

Ostatke hrane s polica, apsurdno ali istinito, trgovačkim je lancima i ostalima u Hrvatskoj jeftinije baciti nego donirati. Na donacije se, naime, plaćaju visoki porezni nameti, PDV je 25%, pa svake godine milijarde kuna iz trgovačkih lanaca završe u kontejnerima i na “neškodljivom” zbrinjavanju. No usvoji li Sabor novi zakon o poljoprivredi, i to će se pitanje prvi put regulirati u Hrvatskoj kako bi se spriječilo uništavanje velikih količina hrane, zaštitio okoliš i pomoglo socijalno ugroženim građanima

.– Stručne službe Ministarstva poljoprivrede već rade na izradi pravilnika o doniranju hrane te će nakon donošenja Zakona o poljoprivredi, koji je u proceduri, zajedno s resornim ministarstvima definirati i ostali detalji – kaže zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol. Još je puno toga nedorečeno, no očekuje se da će se pravilnikom propisati uvjeti za zdravstvenu sigurnost i ispravnost donirane hrane, odgovornost subjekata u poslovanju s hranom koji sudjeluju u lancu doniranja te uvjeti, kriteriji i načini doniranja hrane i hrane za životinje. Zna li se da je Hrvatska po stopi siromaštva peta u Europi, a na otpadu godišnje završi oko 400.000 tona hrane, oko 90 kilograma po stanovniku, krajnje je vrijeme da se taj problem, koji zabrinjava i ostatak EU i svijeta, počne rješavati, kažu i u Hrvatskoj gospodarskoj komori.I sami proizvođači zbog viškova koje ne mogu prodati često bacaju hranu.

Ili pak robu koja nije prema “standardu” i “ružna” je, poput krivih krastavaca, kvrgavih jabuka... U vrijeme kad milijarda ljudi gladuje u svijetu, bačena hrana proizvođačima predstavlja i dvostruki ekonomski trošak jer se s njome bacaju i uloženi inputi u njezin uzgoj, plaće radnika... A zbog neznanja građana te straha onih koji posluju s hranom i jedini su odgovorni za njezinu ispravnost, i hrana s oznakama “najbolje upotrijebiti do” završava jednako kao i ona “upotrijebiti do” – u smeću. Iako ova prva oznaka, naime, predstavlja tek prijedlog proizvođača do kojega datuma proizvod zadržava najveću kvalitetu ako se čuva na pravilan način, ali sigurna je za konzumaciju i nakon toga roka ako se čuva ispravno, objašnjavaju u HGK. Stručnjaci kažu da je jako puno namirnica jestivo i nakon roka na ambalaži – šećer, sol, brašno, tjestenina, kava, čaj, začini...     

>> Sve ima rok trajanja. Znate li zapravo koliko se dugo namirnice mogu čuvati?