NAJSTARIJI U EUROPI

Hrast star 340 godina postaje turistička atrakcija

Foto: Vedran Balen
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto: Vedran Balen
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
23.09.2015.
u 13:10
U prašumi Prašnik uz novac iz europskih fondova gradit će se edukacijski centar, poučne staze, vidikovci priznanje šefa "Ispričavam se što smo iznevjerili povjerenje milijuna ljudi, nikad više ne smijemo manipulirati"
Pogledaj originalni članak

U zelenoj oazi u srcu Slavonije, u prašumi Prašnik kod Nove Gradiške, raste najveći i najstariji hrast lužnjak u Europi. Prema procjeni troje uglednih svjetskih znanstvenika iz Nizozemske, Finske i Engleske, koji su prije tri godine posjetili ovo područje, taj divovski lužnjak niknuo je oko 1675.

– Ponosni smo na svoj hrast, on je jedinstven slučaj da hrast u prirodnom okruženju doživi takvu starost – kaže Damir Jelić, dipl. ing iz novogradiške podružnice Uprave šuma. Svjedok vremena iz novogradiške prašume niknuo je u doba turske vladavine, a preživio je i Austro-Ugarsku, obje Jugoslavije i dočekao samostalnu Hrvatsku. S obzirom na to da se i njegov životni vijek ipak neumitno bliži kraju, novogradiški su šumari odlučili sačuvati njegov genetski kod za generacije koje dolaze. Skupili su žirove oko hrasta, uzgojili sadnice i predali ih Šumarskom institutu u Jastrebarskom, gdje su proizvedene i sadnice.

– Već dvije godine vegetativno ga razmnožavamo, uzgajamo potomstvo i cijepimo ga na mlade biljke kako bismo dobili identičnu strukturu DNK.

Dio tih sadnica posađen je u parku u Staroj Gradiški, ostatak ćemo podijeliti školama, institucijama i građanima – kaže dr. Mladen Ivanković, predstojnik Zavoda za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo pri Hrvatskom šumarskom institutu.

Prašuma Prašnik jedina je nizinska prašuma u Hrvatskoj. Na 53 hektara površine tu je oko 1400 prastarih stabala hrasta lužnjaka i 50 stabala graba i bukve.

– U Prašniku želimo organizirati edukacijske sadržaje, prihvatni punkt, poučne staze, vidikovce. Sve će se graditi u rubnim dijelovima prašume jer prirodna ravnoteža ne smije biti narušena – kaže Mario Pavičić iz Javne ustanove "Natura Slavonica". Cijeli projekt kandidirat će za europske fondove, iz kojih se može dobiti do 100 tisuća eura potpore.

>>Šibenik: Kako je ružno pače Dalmacije postalo turistički hit

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

HR
hrUsrcu
09:25 24.09.2015.

sad ce doci kukuriku i to zrusiti:)