Hrvati bi za susjeda radije kriminalca nego narkomana

Hrvati su u posljednjih deset godina postali tolerantniji. Tako bi mogao glasiti sažetak velikog istraživanja “Europsko istraživanje vrednota: Hrvatska u Europi”, koje će danas biti predstavljeno na zagrebačkom Kaptolu. Naime, većina ispitanika pokazala je veću snošljivost prema različitima pa im tako ne bi smetalo da im susjedi imaju kriminalnu prošlost, da su druge rase, alkoholičari, čak ekstremni desničari ili ljevičari.

Ne bi im smetali ni muslimani, Židovi ili Romi, strani radnici, zaraženi HIV-om i homoseksualci. Jedino ne bi voljeli da su im susjedi – narkomani.

– European Values Study međunarodni je projekt koji istražuje vrednote građana europskih zemalja.

Strankama se ne vjeruje

U pravilnim razmacima od devet godina ponavljana su empirijska prikupljanja podataka 1990. godine, zatim 1999./2000. i napokon 2008./2009. godine. Teme su se s vremenom donekle mijenjale pa su odbacivane nerelevantne i uvođene aktualne, ali je projekt u osnovi sačuvao jezgru varijabli i pitanja kojima je omogućena komparacija kroz vrijeme – objašnjava dr. Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu te dodaje kako su u posljednjem istraživanju obuhvaćene 44 zemlje, od Atlantskog oceana do Kavkaza i Urala.

Međutim, premda su Hrvati postali očito tolerantniji, opalo im je povjerenje u Crkvu, vojsku, obrazovni sustav, tisak, policiju, Sabor, javne službe, EU, NATO, UN, pravosudni sustav i velika poduzeća.

Povjerenje je jedino poraslo u – sindikate!

Također, ispitanici nemaju povjerenja u političke stranke, vlast i državnu upravu, a pritom odgovaraju kako nisu za velikog političkog vođu koji se ne bi osvrtao na rad Vlade i Sabora.

Tvrde da u demokraciji gospodarski sustav loše funkcionira i konstatiraju da raste želja za utajom poreza.

No, s druge strane, pada zanimanje za uzimanje droge i laganje za vlastite interese.

Većina se veoma ponosi time što su hrvatski građani.

No, usprkos tome, pate od određenih strahova, pa se tako, primjerice, boje gubitka socijalnog osiguranja, da naša zemlja plaća sve više i više Europskoj uniji te da će biti manje radnih mjesta u Republici Hrvatskoj.

Politični su i savjesni građani pa bi na izbore izišlo 72,6 posto ispitanih, a bojkotiralo bi ih 19,7 posto.

Izvan birališta svaki peti

Najbolje bi, kao što se i vidi u tablicama, prošle dvije najveće stranke – HDZ i SDP – koje dijele popularnost među ispitanicima.

– Hrvatska se u ovaj projekt uključila 1999. godine kroz projekt Europsko istraživanje vrednota pod vodstvom prof. dr. Josipa Balobana – kaže dr. Rimac i dodaje kako su ankete obavljane u izravnu kontaktu s ispitanicima.

Istraživanje će u cijelosti biti predstavljeno danas u podne u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na Kaptolu u Zagrebu, kao plod suradnje Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i Kršćanske sadašnjosti.

O projektu će govoriti dr. Josip Baloban, voditelj projekta za Hrvatsku, i dr. Ivan Rimac, metodolog projekta u Hrvatskoj. Objavljene rezultate predstavit će i komentirati dr. Ivan Rogić s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” i dr. Josip Grbac s Teologije u Rijeci, a na kraju predstavljanja obratit će se kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i veliki kancelar KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

Rezultati istraživanja objavljeni su, inače, u znanstvenim časopisima Bogoslovska smotra 2/2010. i Društvena istraživanja 1-2/2010.