Položaj hrvatske manjine u Crnoj Gori (prema posljednjem popisu stanovništva, Hrvata je 7100) trebao bi biti bolji, uvjereni su Hrvati Boke kotorske, koji ističu kako je njihovih 0,3 posto glasova na referendumu za samostalnost donijelo prevagu nad unionistima.
A nakon što su dali svoje glasove, Ustavni sud Crne Gore poništio je Zakon o nacionalnim manjinama uz obrazloženje da je – neustavan?! Pa Hrvatima nema mjesta u crnogorskom parlamentu, a nema ih ni na čelu javnih poduzeća.
Čak, što je pomalo paradoksalno, ni u sredinama u kojima participiraju u gradskoj vlasti poput Tivta. Što, recimo, nije slučaj u Kotoru, u kojem ih nema u vlasti (osim što je gradonačelnica Hrvatica), ali ih zato ima na viđenijim mjestima.
Aktualno čelništvo
Ne jedan Hrvat za našeg posjeta Crnoj Gori izrazio je nezadovoljstvo aktualnim čelništvom jedine političke stranke s hrvatskim predznakom – Hrvatske građanske inicijative koja, drže oni, nije u dovoljnoj mjeri artikulirala interese hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori. No, svi su ipak uvjereni u bolju budućnost u neovisnoj državi rasterećenoj pritiska “velikog brata” sa sjevera koji je, međutim, i dalje vrlo prisutan.
U Kotoru tako, unatoč crnogorskom državnom barjaku na Lovćenu i spomen-ploči hrvatskom kralju Tomislavu na katedrali Svetoga Tripuna, zaštitnika tog drevnog grada, ssurećemo i srpske zastave s ocilima izvješene na pravoslavnim crkvama. Lijepo bi bilo kad bi ta raznolikost, nacionalna i duhovna, bila iskorištena u prave svrhe (manjine su naše bogatstvo), no Crna Gora i njezina povijest, ali i svakodnevica, svjedoče o brojnim problemima i međunacionalnim tenzijama.
S jedne strane, ni Crnogorci nisu bili sigurni što su (Srbi ili Crnogorci), a s druge, ni “katolički” korpus nikad zapravo nije bio jedinstven i u pravom smislu nacionalno određen. Velik je broj Hrvata koji sebe još uvijek vide Bokeljima, Jugoslavenima... Što nije slučajno nakon stoljeća raznoraznih utjecaja, koji su slamali nacionalno ako nije bilo (a u pravilu i nije bilo) u duhu viših interesa. Pa tako ni papa Lav XIII., iznimno sklon Hrvatima, zbog intervencije europske diplomacije i velikosrpskih interesa, nije uspio dati jednom svom zavodu u Rimu ime koje je on želio – i to baš zato što je to hrvatsko ime! Riječ je tzv. svetojeronimskoj aferi.
Novi ustav
Ipak, Hrvati Crne Gore nadaju se da će dobiti zakon o manjinama i da će Milo Đukanović i crnogorska vlast ispuniti predreferendumsko obećanje te da će se predstavnici Hrvata na kraju ipak naći u parlamentu. Čim Crna Gora dobije novi ustav.
Pragmatični Đukanović već nudi HGI-ju predizbornu koaliciju i mjesto u Skupštini i bez zakona o manjinama. Ne bez razloga. Uskoro će parlamentarni izbori pa će svaki glas (ponovno) biti zlata vrijedan! Samo da se ne ponovi postreferendumska blamaža.