Europsko čudo: Hrvati će trbuhom za kruhom i u Češku

Gola informacija koju je objavio statistički ured Europske unije Eurostat – Češka je pretekla čak i Njemačku i s 4,1 posto ima najmanju stopu nezaposlenosti u EU – prošla je bez odjeka u svim svjetskim medijima. A iza te gole brojke stoji velika priča o uspjehu koja se s pravom može nazvati češkim čudom.

Najmanje siromašnih u EU

Tragom brojke 4,1 dolazi se do informacija koje pokazuju da Češka polako, ali sigurno, grabi prema europskom vrhu i vraća se na stare staze uspjeha gdje je bila sve do 2. svjetskog rata.

Češka s deset i pol milijuna stanovnika ima samo 94.612 nezaposlenih. Za usporedbu – Hrvatska s manje od 4,5 milijuna stanovnika ima više od 276 tisuća nezaposlenih. Kada bi imala nezaposlenost kao Češka, u Hrvatskoj bi bez posla bilo samo 45.000 ljudi!

Prije deset godina, Čeh je sanjao da ima plaću kao Hrvat. Preračunato u kune, tada su Česi u prosjeku zarađivali 3100 kuna, a Hrvati 4400 kuna. Čeh u prosjeku danas zarađuje više od Hrvata. Njihove plaće od 2006. porasle su 85 posto i sada Čeh u prosjeku zarađuje 5730 kuna, a Hrvat 5652 kune odnosno 28,5 posto više nego 2006.

Uz veća primanja, Česi imaju puno manje životne troškove od Hrvata – hrana i piće u prosjeku su jeftiniji 25 posto, a režije oko 20 posto.

Stoga i ne čudi što Češka, po službenim podacima, ima najmanje siromašnih u cijeloj Uniji – oko 9 posto, dok Hrvatska ima 21, Njemačka 17, a i prosjek EU je 17 posto. Jedan od glavnih razloga za veći češki standard jest i manje oporezivanje plaća – najviši porez na plaću u Češkoj je 32, a u Hrvatskoj 40 posto. Većina Čeha državi daje jednu šestinu plaće, dok prosječan Hrvat daje jednu četvrtinu, a to povećava potrošnju i proizvodnju.

Zbog svega navedenog, Česi ne napuštaju svoju domovinu. Broj stanovnika u posljednjih 10 godina porastao je za 250 tisuća, dok je u Hrvatskoj smanjen za oko 80 tisuća.

Brojni su razlozi za češki uzlet. Česi su sačuvali svoju industriju i proizvodnju, nisu proveli privatizaciju na “hrvatski način”. Jedan od motora češkoga rasta je prljava, teška industrija, koja je utemeljena na nalazištima kamenog ugljena, lignita, cinka, olova, urana... Većinu onoga što pojedu, Česi sami i proizvedu – nisu žrtve uvoznih lobija. Uzgajaju sve žitarice, a jaki su i u govedarstvu, svinjogojstvu, ovčarstvu. Jedna su od najvećih pivskih sila.

Mala Njemačka

Škoda se već odavno etablirala kao kvalitetan automobil i prerasla tržišta država bivšega istočnog bloka, a sve je uspješnija i češka kemijska industrija. Uza sve nabrojeno, treba istaknuti i možda najveću češku vrlinu – germansku disciplinu, organiziranost i etiku rada kombiniranu sa slavenskom dušom – opuštenošću i smislom za improvizaciju.

Česi, na koje mnogi Hrvati gledaju podcjenjivački, već desetljećima hrle u Hrvatsku na odmor i naši su najvjerniji gosti, a Hrvati bi trbuhom za kruhom uskoro mogli krenuti i u Češku, koja uz sadašnje stope ekonomskog rasta (4% godišnje) za 10 godina može postati jaka kao Njemačka.

Češke glavne industrije:

Metalurgija – zemlja je bogata kamenim ugljenom, lignitom, cinkom i uranom

Automobilska industrija – Škoda

Poljoprivreda – sve žitarice, hmelj, šećerna repa, govedarstvo, svinjogojstvo, stočarstvo;

Kemijska industrija – obuća, staklo i kristal

Turizam (Prag od turizma zaradi kao cijela Hrvatska – oko 8 milijardi eura godišnje)

Izvor: Eurostat, Trading Economics