Sedam dana prije isteka hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, hrvatski diplomati koji operativno vode predsjedništvo u Bruxellesu postigli su dosta velik uspjeh: u trijalogu s Europskim parlamentom dogovorili su prvu europsku direktivu koja na razini EU uvodi mogućnost udružnih tužbi za zaštitu kolektivnih interesa potrošača.
Preliminarni politički dogovor, koji još treba biti potvrđen na sastanku Corepera I. u Vijeću EU 30. lipnja, doslovno posljednjega radnog dana hrvatskog predsjedništva, postignut je preksinoć nakon devet sati pregovaranja u posljednjem krugu trijaloga. Pregovori su, zbog COVID-19, vođeni videokonferencijom.
Mogućnost udružnih tužbi na razini cijelog EU za potrošače znači da će moći dobiti odštetu od proizvođača za kojeg se dokaže da je varao potrošače, kao primjerice u slučaju Dieselgate, kad se otkrilo da je Volkswagen dovodio u zabludu kupce svojih automobila. Potrošači će po novoispregovaranoj direktivi to pravo moći ostvariti bez obzira na to gdje se u EU nalazili. Trenutačno devet država članica uopće nema u svome zakonodavstvu mogućnost udružnih tužbi.
Hrvatska ima polovičan sustav u kojemu se jednom tužbom prvo mora dokazati neka prevara, kao što je primjerice bio slučaj s tužbom Udruge Franak, a potom se u drugoj tužbi (ili drugim tužbama pojedinačno) može tražiti nadoknada štete. Novom europskom direktivom, koja bi stupila na snagu otprilike 2023., i u Hrvatskoj bi se sve to događalo jednom udružnom tužbom koja kolektivno, uime grupe potrošača, a ne pojedinaca, traži nadoknadu štete.
Udružne tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača postoje već dugo u SAD-u (od 1966.) i takav je američki model uzor svima drugima, ali takav oblik kolektivnih tužbi dosad nije postojao na cijelome jedinstvenom tržištu u Europi iako se o tome govorilo i razmišljalo barem 20-30 godina. Udružne tužbe postoje, doduše, u većini država članica, ali na razini nacionalnog zakonodavstva, ne i na razini EU.
Komisija je formalni prijedlog dala u travnju 2018. i od tada se o njemu pregovaralo. Posao je, nakon preksinoćnjeg političkog dogovora u trijalogu između Vijeća, Komisije i Europskog parlamenta, na korak do finaliziranja baš u vrijeme dok Hrvatska predsjeda Vijećem EU i vodi cijeli taj posao. Pregovori su, kažu upućeni izvori, bili još teži zbog videokonferencijskog umjesto klasičnog pregovaranja, ali uspjeh je to veći.
Prema dogovorenom kompromisu, u svakoj državi članici bit će odabrano najmanje jedno tijelo, jedan "kvalificirani subjekt" iz redova organizacija za zaštitu potrošača, koje će moći pokretati kolektivne tužbe uime skupina potrošača. To tijelo, odnosno taj "kvalificirani subjekt", morat će poslovati neprofitno i ispunjavati stroge kriterije, što će nadzirati tijela javne vlasti.
Direktiva će se odnositi na gomilu pravnih akata, što znači da će potrošači moći udružnim tužbama tražiti pravdu i odštetu za narušena prava u slučajevima od štetnih medicinskih proizvoda preko kašnjenja prilikom putovanja do zaštite podataka na Internetu na temelju direktive poznatije kao GDPR.