Hrvati imaju najlošiji stav u EU o sucima

Europska komisija objavila je “2018 EU Justice Scoreboard”, od 2013. redoviti pregled stanja u pravosuđu s usporednim podacima o učinkovitosti, kvaliteti i neovisnosti pravosudnih sustava 28 zemalja članica EU. Cilj je tih podataka pravosudne sustave država članica učiniti učinkovitijima jer je to presudno važno za održanje vladavine prava i vrijednosti na kojima se temelji EU.

Sudaca 10 puta više od Irske

Generalni je zaključak da Hrvatska pokazuje trend napretka u nizu kriterija, ali po jednom, možda i najvažnijem, lošiji smo nego ikad. Čak 69 % ispitanika, uvjerljivo najviše među 28 zemalja EU, ima vrlo loše ili prilično loše mišljenje o neovisnosti sudova i sudaca, a samo ih 23 % ima vrlo dobro ili prilično dobro mišljenje, uz 8 % neizjašnjenih. U Danskoj samo 2 % ispitanih ima loše mišljenje o neovisnosti sudstva, te još oko 8 % prilično loše, dok ih 87 % ima vrlo dobro i prilično dobro mišljenje. Pri vrhu po pozitivnoj percepciji sudstva još su Finska, Austrija, Nizozemska, Švedska, Irska, Njemačka... Čak 60 % ispitanika smatra da nam je sudstvo pod utjecajem i pritiskom Vlade i političara, 55 % da pritisak dolazi iz ekonomskih i drugih specifičnih interesa, dok ih 45 % drži da status i položaj sucima nedovoljno jamči neovisnost. U sve tri kategorije to je uvjerljivo najviši postotak, dok se recimo u Danskoj za svaku od tih opcija opredijelilo samo po 5 % ispitanih. Možda se javnost vara, možda stvarnost nije takva, ali očigledno da pravosudne elite trebaju naći uzroke tako loše percepcije sudstva. I među tvrtkama je jednako loša percepcija, s time da najveći postotak (61%) njih drži da ekonomski i drugi specifični interesi utječu na sudstvo. K tomu, i hrvatski suci zajedno sa slovenskima, imaju treću najlošiju ocjenu percepcije vlastite neovisnosti.

Hrvatska je sa Slovenijom, prema podacima za 2016., vodeća zemlja u EU po broju sudaca na 100.000 stanovnika – 43. Najmanje ih ima Irska 3,5, Danska 6,5, a ostale članice EU imaju ih od 10 do 32.

Naši suci imaju najviše neriješenih prvostupanjskih predmeta na sto stanovnika od 21 zemlje koja je dostavila podatke sa 7,5 predmeta unatoč stalnom trendu smanjenja (2010. bilo ih je 10). Slovenija je prije bila lošija od nas, ali je drastično smanjila taj omjer. U građanskim i trgovačkim predmetima od nas lošiji omjer ima samo Italija, dok u upravnim predmetima stojimo nešto bolje. I po broju zaprimljenih svih vrsta sudskih predmeta na sto stanovnika u vrhu smo EU, šesti sa 23,2 predmeta (više od nas imaju Danska, Austrija, Slovenija, Poljska i Estonija), a po broju građanskih i trgovačkih predmeta smo peti (3,3/100 st.). Većina zemalja EU ima manje od 10 predmeta na sto stanovnika, a najmanje Malta 1,5, Luksemburg 1,8 i Švedska 1,9.

S omjerom od 118 % riješenih i primljenih predmeta naši su suci treći u EU. Što se tiče edukacije, 29 % hrvatskih sudaca pohađa neke tečajeve o EU pravu ili pravu nekih drugih država članica EU, i po tom omjeru smo u donjem dijelu liste. U devet zemalja više od 40 % sudaca pohađa neki takav trening, a u nekima, poput Slovenije, suci pohađaju više takvih tečajeva. Naše sudstvo u usporedbi s ostalim članicama EU spada među feminiziranije sa 73 % žena među sucima prvog stupnja i 65 % na sudovima drugog stupnja u 2016. godini. U prvom stupnju po tomu je Hrvatska četvrta, a u drugom stupnju sedma. Najviše žena u sudovima oba stupnja imaju Letonija i Slovenija. Najmanje žena na prvom stupnju ima Ujedinjeno Kraljevstvo (29 %) i Irska (36 %), a na drugom stupnju Malta (11 %), Irska (20 %) i UK (29 %). Na Vrhovnom sudu u Hrvatskoj je bilo 41 % sutkinja, što je deseti najveći omjer. Najviše vrhovnih sutkinja imaju Rumunjska (84%) i Bugarska (77%), a najmanje UK (9%).

Četvrti po duljini procesa

Po vremenu potrebnom za prvostupanjsko rješenje građanskih i trgovačkih predmeta u 2016. smo četvrti s 364 dana, iza Grčke (670), Italije (514) i Malte (432), dok smo šesti po duljini drugostupanjskog postupka (328 dana).

Na drugom stupnju najlošija je Grčka gdje postupak traje tri godine, u Italiji 993 dana, Malti 824... Od 2010. drastično smo skratili vrijeme rješavanja upravnih predmeta u prvom stupnju, s 825 dana u 2010. na 319 u 2016. godini. Zanimljivo je da u četiri pomorske zemlje na jugu Europe, Italiji, Grčkoj, Malti i Cipru, najdulje traju prvostupanjski upravni predmeti, od 925 do 1582 dana. Zanimljivo je da dok smo vodeći po broju sudaca na sto tisuća stanovnika, po broju odvjetnika smo sa 113 u donjem dijelu liste, 11 zemalja ih ima manje od nas, najmanje Švedska 53. Najviše ih ima Cipar 425, Luksemburg 403, Grčka 390, Italija 378...

Skromna izdvajanja za sudstvo i niske sudske takse

Zabrinjava trend porasta broja dana do prve presude