Većina će hrvatskih katolika, ali i gradskih trgova i ulica, na blagdan Bogojavljenja (ili Sveta tri kralja) ostati bez svojih borova i božićnih ukrasa.
Neprilično iz dva razloga
Tada, naime, završava božićno vrijeme, čiji kraj mnogi dočekuju raskićivanjem svojih domova. No, zašto onda veliki bor i jaslice tijekom cijeloga siječnja stoje u Vatikanu? Odgovor na to pitanje krije se u činjenici da je “službeni” prestanak božićnog slavlja na blagdan Svijećnicu ili Prikazanja Gospodinova u hramu 2. veljače. Stoga mnogi i u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj raskićivanje domova i iznošenje borova iz kuća drže nepriličnim iz dva razloga. Prvi je spomenuti rok do Svijećnice, a drugi leži u činjenici da je 6. siječnja (kada je i blagdan Tri kralja) Badnjak po julijanskom kalendaru, kojega se drže pravoslavni vjernici, koji Božić slave 7. siječnja.
Blagdan Sveta tri kralja posvećen je obredu blagoslova vode, nakon čega je započinjao blagoslov domova i obitelji tom posvećenom i blagoslovljenom vodom. No, užurbani život ubrzao je i crkveni ritam i običaje, pa se u mnogim katoličkim župama ne čeka Bogojavljenje za početak blagoslova kuća, već se s njime započinje netom nakon Božića. Nekad su se inicijali trojice kraljeva, tj. mudraca (Gašpara, Melkiora i Baltazara) G+M+B ispisivali za blagoslova na vratima doma, dok suvremeno doba poznaje otisnute naljepnice s drukčijim motivom svake godine.
“Mir Božji – Hristos se rodi”
U Hrvatskoj je Bogojavljenje državnim praznikom postalo netom nakon dolaska demokracije, i to formalno upravo zbog blagoslova domova, ali još više činjenice da se pravoslavni vjernici te večeri u svojim crkvama okupljaju na Badnjak, na liturgijama na kojima se tradicionalnočita poruka patrijarha i čestita Božić tradicionalnim pozdravom “Mir Božji - Hristos se rodi”.
Da su se ponijeli kako treba prije 20 godina, danas bi takvu čestitku dobivali od Hrvata.