Govorite li hrvatski?" "Kako znate?", iznenađeno je uzvratila poletna djevojka, koja raznosi piće u elitnom kafiću "Caf en Seine" u središtu Dublina.
Samo prije godinu dana bila bi zapanjujuća slučajnost sresti Hrvata u Irskoj, ali stanje se otad drastično promijenilo. Već u prva dva sata nakon dolaska u Dublin na četiri mjesta čuli smo hrvatski jezik u središtu grada: ispred trgovine Marks Spencer bračni par tridesetih godina dogovarao se oko kupovine.
Dvije ulice dalje naišli smo na stariju ženu s rupcem na glavi. Prolaznicima je prodavala "Big Issue", časopis s posebnom svrhom. "Big Issue" prodaju beskućnici, a časopis im služi kao prvi izvor prihoda, kako bi zaradili za smještaj i vratili u normalan život.
Prodavačica s bosanskim rupcem oko glave ljubi ruku čovjeka koji joj pruža novac i dobacuje umilne osmijehe svakom djetetu, kako bi raznježila njihove majke. Posve se promijenila kad je čula pitanja na hrvatskom, odgovorivši kako nije važno njezino ime ni kako je došla u Irsku. U čuvenoj O"Connell ulici nailazimo na djevojku i mladića kako se na hrvatskom dogovaraju kamo otići na kavu, a u samom srcu Dublina, u Grafton Streetu, primjećujemo dvije žene s bosanskim naglaskom.
Vraćaju se iz kupovine i raspravljaju o poreznoj problematici: Kako zarađivati u punom radnom odnosu i zaobići porezne obveze.
Škola jezika - 10 tisuća kuna
U Irsku smo stigli tragom tvrdnji da je na smaragdni otok stiglo već nekoliko tisuća Hrvata koji, navodno, ilegalno rade i tako olakšavaju teret nezaposlenosti u vlastitoj domovini. - U posljednih godinu dana očevidan je porast mlade hrvatske populacije ovdje u Dublinu. To su većinom momci i cure u ranim dvadesetima, rade posvuda, najčešće u noćnim klubovima, kafićima i tome slično, kaže Marin Fulgosi, koji je počeo studij filma i televizije u Zagrebu, a diplomirao je u Dublinu i danas radi za irsku TV. Marin Fulgosi došao je u Irsku još prije šest godina, kad je cjelokupna hrvatska zajednica u toj zemlji brojila samo dvadesetak pojedinaca.
Koliko je Hrvata stiglo u Irsku i kako nalaze posao? U Dublinu smo upoznali desetke, većinom mlađih, Hrvatica i Hrvata. Svi tvrde da u Irsku nitko od Hrvata nije došao niti radi ilegalno, jer postoje legalni putevi dolaska i rada. Većina je došla preko zagrebačke Studentske turističke agencije (STA), koja je povezana s dublinskom školom za učenje engleskog jezika - Dublin School of English (DSE).
Odlazak u Irsku STA naplaćuje 10.000 kuna, a za to nudi dvotjedni tečaj engleskog jezika u dublinskoj školi. Irski propisi dopuštaju DSE-u da zaposli strane studente na honorarnim poslovima, a pronalazi im i privremeni smještaj u hostelima. Nakon prva dva tjedna većina Hrvata počne se sama snalaziti, pronalaženjem boljeg smještaja i nešto bolje plaćenih poslova..
Preko DSE-a obično se dobiva "više nego skroman smještaj i šljakerski posao, spremanje i čišćenje po hotelima", tvrdi crnokosa Zagrepčanka Ivana. - U Irsku dolaze dva tipa ljudi: oni koji još studiraju ili su završili fakultete bez izgleda da će naći posao u domovini te dolaze ovamo vidjeti može li se nešto napraviti. Drugi tip doseljenika čine oni kojima je dojadilo stanje u Hrvatskoj i pokušavaju započeti život negdje drugdje - objašnjava Ivana.
Upis u školu za učenje jezika uvjet je za dobivanje boravka u Irskoj i socijalnog broja (PPS), što je preduvjet za bilo kakav rad u Irskoj. Sve se može postići na legalan način i nema razloga činiti nešto ilegalno, ističu svi naši sugovornici. Irska ima više od 26.000 vlastitih nezaposlenih građana, ali u iznimno dinamičnom Dublinu mogu se naći poslovi sa skromnom plaćom, koji se Ircima "ne isplate". Stanje se mijenja tijekom ljeta, kad u Irsku stižu mladi iz drugih zemalja Europske unije i popunjavaju gotovo sve irske potrebe za radnom snagom te potiskuju doseljenike iz drugih zemalja.
Najviše Dalmatinaca i Slavonaca
U Irsku stižu većinom Dalmatinci i Slavonci, iz regija gdje nezaposlenost i beznađe dostižu dramatične razmjere. Svi su visoko obrazovani i svojim prosudbama i ponašanjem izazivaju samo poštovanje. Premda nije lako doći ni do najskromnijih poslova, Hrvati su jedni drugima najbolja preporuka u Irskoj. Tako smo u jednom dublinskom kafiću, gdje se okupljaju irski umjetnici, zatekli šest Hrvatica i Hrvata, a u najekskluzivnijem dublinskom okupljalištu, u "Caf en Seine", radi čak sedmoro Hrvata.
"Caf en Seine" je sa svojim bogatim dekorom i atmosferom često odredište najpoznatijih zvijezda glazbe i filma kad dolaze u Dublin. Marijana, Vjeko, Siniša, Ivana i drugi Hrvati koji rade u tom kafiću nedavno su ugostili čuvenog Davida Bowiea, a prije toga Sarah Jessicu Parker iz popularne tv-serije "Seks i grad". Zbog impresivnog izgleda "Caf en Seinea" ondje će se snimati scene za sljedeći film Jamesa Bonda.
Posao u dublinskim kafićima je naporan i ne osobito ugodan. Često se radi i po 12 sati uzastopce, a osim naporna posla potrebno je i mnogo strpljenja s pijanim gostima. Pero Karanušić, Saša Stanišić i većina drugih sugovornika kažu: - Do ljeta se vraćamo u Hrvatsku. Nije nam cilj provesti život služeći goste u kafićima, a za neki drugi posao u Irskoj nema nikakvih izgleda. Pričaju mladi Hrvati kako su pokušali pronaći posao u svojim profesijama, kao ekonomisti, stručnjaci za komunikacije, ali čak i kad uđu u uži izbor, prednost u zapošljavanju imaju Irci.
Svakog tjedna stiže pet Hrvata
U Irskoj je još jedna skupina Hrvata, to su kompjutorski stručnjaci, koji dolaze na specijalizaciju u IBM, Ericsson i druge tvrtke visoke tehnologije. Neki, poput Svena Marušića, zaposlili su se u Microsoftu (u Irskoj je glavno sjedište za Europu). Zatražio je posao preko Interneta i dobio ga u roku pet dana. U irskim tvrtkama navodno već rade deseci hrvatskih stručnjaka. Sven Marušić vraća se uskoro u Hrvatsku, ali samo radi jednog projekta, nakon čega će ponovno u Irsku.
Naši sugovornici tvrde da u Irsku stiže svakoga tjedna u prosjeku pet Hrvata, ali nitko pouzdano ne zna koliko ih je ukupno. Nakon što je Večernji list upozorio na masovni odlazak Hrvata u Irsku, Slobodna Dalmacija je objavila kako se u Irskoj "već 7000 Hrvata". - To je besmislica, prije svega zato što bi tako velika prisutnost Hrvata bila vidljiva te zato što nigdje ne postoje podaci o odlasku hrvatskih državljana u Irsku - kažu naši sugovornici. Pokušali smo doći do podataka u imigracijskom uredu Irske garde, ali nam rekoše kako nemaju podataka o nacionalnim skupinama, no da najviše dolaze Azijci, a iz Europe Rumunji.
Većina Hrvata vraća se u domovinu nakon nekoliko mjeseci učenja i skupljanja iskustava. Neki pokušavaju uštedjeti od skromnih prihoda (Dublin je postao vrlo skup grad za život i od prosječne "hrvatske" plaće od 1200 eura ne ostaje mnogo) te nastaviti studij negdje u inozemstvu, kako bi im diploma otvorila vrata Zapada.
Hrvati u Irskoj, iako im to nije namjera, stvaraju najnoviju hrvatsku zajednicu u dijaspori. Premda se većina vrati u domovinu nakon nekoliko mjeseci, sve ih više i trajno ostaje u Irskoj. Poneko dobije priliku za ostanak, zbog posla, studija ili braka. Hrvatska je još daleko od Irske barem u jednoj stvari: Irci se nakon višestoljetnog iseljavanja posljednjih godina vraćaju u Irsku. Hrvati se i nakon osamostaljenja još iseljavaju iz domovine.
Tekst i slike Željko Toth