alkohol za EU

Hrvati peku sve više rakije, izvezli smo je za 4,7 milijuna dolara

Foto: Borna Filić/PIXSELL
Hrvati peku sve više rakije, izvezli smo je za 4,7 milijuna dolara
13.01.2016.
u 23:30
Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju registrirano je 20.000 novih malih proizvođača jakih alkoholnih pića, najviše u Slavoniji
Pogledaj originalni članak

Hrvatski autohtoni proizvodi sve su prepoznatljiviji na inozemnim tržištima, što potvrđuje i lanjski izvoz voćnih rakija. U devet mjeseci 2015. ostvaren je izvoz u vrijednosti 4,7 milijuna dolara, što u odnosu na uvoz od 2,6 milijuna predstavlja suficit od 2,1 milijun dolara. Žaklina Jurišić, pomoćnica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, kaže da smo sve donedavno imali nestandardiziranu proizvodnju malih proizvođača, sa značajnim udjelom sive ekonomije. No donošenjem Zakona o trošarinama, određenih pravilnika te edukacijom kroz komorski sustav, mali proizvođači jakih alkoholnih pića podigli su kvalitetu i razinu proizvodnje te postali izvoznici na zahtjevnom tržištu EU. Inače, trošarina na rakiju obračunava se ovisno o obujmu prijavljenog kotla kao godišnji paušal od 100 kuna, odnosno 200 kuna za kotao veći od 100 litara.

U iznos godišnjeg paušala uključena je i neoporeziva količina jakih alkoholnih pića od 20 litara čistog alkohola po kućanstvu što podrazumijeva 50 litara rakije od 16 gradi ili 40% alkohola. Tako je na ime paušala i trošarine u 2014. uplaćeno više od 5,05 milijuna kuna u državni proračun, ističu u HGK. I dalje ima izazova u plasmanu proizvoda. Međutim, poticanje izvoza, razvoj kontinentalnog turizma, članstvo u EU te kvaliteta s oznakom izvornosti omogućuju stabilnu dinamiku rasta i pozitivne trendove. Samo od ulaska u EU u nas je registrirano 20.000 malih proizvođača jakih alkoholnih pića te ih je danas ukupno 43.253, od čega više od 17 tisuća na području Slavonije.

– Jedan od alata za jačanje konkurentnosti sektora proizvodnje jakih alkoholnih pića, pa i voćnih rakija, upravo je zaštita zemljopisnog podrijetla. Već sada na razini EU štitimo hrvatsku lozu, hrvatsku staru šljivovicu, slavonsku šljivovicu, hrvatski pelinkovac, zadarski maraschino i hrvatsku travaricu, no još je puno prostora i za nove. Naši su aduti tradicija i autentičnost – kazala je Jurišić.

>> Osvajaju arome vina i domaćih rakija, pršuta, tartufa, sireva... 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

DU
Deleted user
08:17 14.01.2016.

slavonsko brodska šljivovica nema konkurencije , čuva zube od karijesa ,... čisti kanale od bakterija za daljnji protok tuduma , razrijeđenog 2 u 8,........

AA
aabbcc
10:04 14.01.2016.

Za te pare Kotao bi trebao imati tehnicki pregled i upotrebnu dozvolu te zabranu rukovanja istim u pripitom stanju.

TH
thekurcula
00:04 14.01.2016.

Inače, da nastavim jer mi je ova malo bolje nego prosečnom čitaocu poznata. Glavni problem u registrovanju zanatske proizvodnje voćne rakije leži u nerealnim uslovima koje postavljaju razne inspekcije a naročito u tome što se traži da se akciza (trošarina) plati unapred ili da neka banka da garanciju da će je platiti za vas ako vi zakažete! Tu garanciju od banke nećete dobiti, ako niste neko na položaju, a sami da je unapred plaćate - pa to ko može taj je bogat i zarada mu svakako nije glavna motivacija pokretanja proizvodnje. Naime, maksimalan iznos na koji ne morati imati garanciju banke, ili sami platiti unapred, je toliko mala da je svaka ozbiljnija proizvodanja, čak i za male destilerija, veća od nje! Uzmite na primer da ste mali proizvođač voćne rakije i da kažete: ove ću godine proizvesti, što šljivovice, što breskovače i kajsijevače, pa na kraju jabukovače i dunjevače. oko 6000 litara sa prosečnom jačinom od 42% alc (ovo nije velika količina i od nje ćete teško preživeti!). Država će vam tad reći da joj odmah, pre nego što počnete proizvodnju, uplatite na ime trošarine 133 560 kuna. Ili da nađete neku banku koja će za vas garantovati da će oni to platiti, ako vi ne budete mogli.