Hrvati plaćaju poreze kao da žive u Australiji ili Norveškoj

Hrvatska ubire više poreza nego što nam to dopušta porezni kapacitet i zbog toga rebalans proračuna treba provesti smanjenjem rashoda i većom djelotvornosti postojećih poreza, a nikako povećanjem ili uvođenjem novih. S tim je upozorenjem izašao Institut za javne financije, i to u trenutku kad iz Banskih dvora stiže sve više informacija da se ministri oštro protive Linićevu prijedlogu rezanja njihovih proračunskih stavki. Razina poreznog opterećenja u Hrvatskoj slična je bogatoj Norveškoj ili Australiji.

Linić se pozvao na EK

Rebalans proračuna predviđa smanjenje rashoda postojećih korisnika za 3,6 milijardi kuna, što će se uglavnom usmjeriti u zdravstvo. Bunt zasad anonimnih ministara vjerojatno će pratiti glasni prosvjedi interesnih skupina nakon što bude jasnije kome će se sve uzeti.

– Političkim strukturama teže je smanjivati javne rashode nego povećati poreze jer se porezi odnose na brojne i prilično raspršene ekonomske subjekte koji se teško ujedinjuju u homogenu grupu za pritisak – navodi analitičarka Instituta za javne financije Marina Kesner Škreb i upozorava da Vlada ne treba upasti u zamku i izbjegavati rezanje rashoda jer se Hrvatska nalazi među državama s visokim poreznim opterećenjem. Ministarstvo financija zasad planira i jedno i drugo.

Nedavno se ministar financija Slavko Linić pozvao na stav Europske komisije da je, mjerenom udjelom u BDP-u, naš udjel poreznih davanja niži nego u EU te zaključio da prostora za nove poreze ima. Ove se godine tako planira povećanje trošarina i oporezivanje svih dobitaka od igara na sreću, a od 2016. uveo bi se i porez na sve vrste kapitala, od štednje preko nekretnina do kapitalne dobiti.

No Marina Kesner Škreb u jučerašnjoj analizi ističe da je pogrešno porezno opterećenje u Hrvatskoj uspoređivati s ostalih 27 članica Europske unije, pa čak i samo sa zemljama sličnog BDP-a per capita, i to iz više razloga. Prvi je što podatak za Hrvatsku (32,9 posto poreznog opterećenja prema 36,4 EU prosjeka) nije statistički usporediv jer ne uključuje nenaplaćene poreze i doprinose, za razliku od ostalih država koje i taj podatak vode u statistici.

A nenaplaćeni porezi

Kada bi se podacima za Hrvatsku dodalo i oko 22 milijarde kuna nenaplaćenih poreza, Hrvatska bi se vjerojatno našla u skupini zemalja s visokim, a ne ispodprosječnim poreznim teretom. Usporedba sa zemljama sličnog BDP-a per capita poput Poljske, Letonije, Litve, Estonije, Slovačke ili Češke pokazuje da Hrvatska ima viši porezni teret od njih i do šest strukturnih poena. Marina Kesner Škreb poziva se na istraživanje Svjetske banke iz 2012. (a 2013. također je bilo povećanja poreza u nas) koje uključuje specifične makroekonomske, demografske i institucionalne osobine svake zemlje da bi se odredio porezni kapacitet pojedine zemlje.

Prema tom istraživanju Hrvatska spada među zemlje koje imaju stvarno ubrane poreze veće od procijenjenog poreznog kapaciteta te zbog toga nema prostora za povećanje poreza. Hrvatski indeks poreznog napora na razini je razvijenih zemalja, što znači da je i pritisak na porezne obveznike u Hrvatskoj na razini razvijenih zemalja poput Australije, Grčke ili Norveške. Fiskalnu konsolidaciju stoga treba usmjeriti na veću djelotvornost postojećih poreza i, još više, smanjivanje javnih rashoda.