Hrvati ponovno euroskeptičniji i od Britanaca

Samo 24 posto Hrvata smatra da bi članstvo u Europskoj uniji bilo dobro za Hrvatsku, 37 posto misli da bi ono bilo loše, a 35 posto da ne bi bilo ni dobro niti loše, dok četiri posto o tome nema nikakav stav. Pokazalo je to jesensko Eurobarometrovo istraživanje javnoga mišljenja u Europskoj uniji i kandidatskim zemljama, čije je sažete prve rezultate jučer objavila Europska komisija. Veliki Eurobarometrovi izvještaji za pojedine zemlje, uključujući Hrvatsku, bit će objavljeni krajem siječnja.

U Europskoj uniji onih koji smatraju da je članstvo njihove zemlje dobro prosječno ima 53 posto, a samo ih 15 posto misli da je ono loše. Najpozitivnije o članstvu misle Nizozemci i Luksemburžani (74 posto), te Irci (72 posto), a najnegativnije Britanci (30 posto) te Latvijci (23 posto). Samo je među potonjima manje onih koji dobro misle o članstvu nego među Hrvatima, koji su se ponovno pokazali većim euroskepticima od Britanaca.

Zanimljivo je da je Hrvata koji misle da bi Hrvatska od članstva u EU imala korist ipak 12 postotnih bodova više, 36 posto, no, čak 52 posto misli da nikakve koristi od toga ne bi bilo. U zemljama članicama EU korist od članstva za svoju zemlju vidi, međutim, prosječnih 57 posto ispitanika, a ne vidi je njih 31 posto. Naviše koristi vide Irci (81 posto) i Slovaci (80 posto), a najmanje Britanci, jednako koliko i Hrvati (36 posto).

Još je više Hrvata koji misle da bi nas članstvo u EU zaštitilo od štetnih učinaka globalizacije (45 posto). Tu smo gotovo izjednačeni s prosječnim mišljenjem u EU (46 posto). Suprotno misli 34 posto Hrvata i 37 posto Europljana.

Da se stvari u Hrvatskoj kreću u dobrome smjeru, misli samo 12 posto hrvatskih ispitanika, dva postotna boda više nego u prethodnome istraživanju, zaključenome tek koji dan prije Sanaderove iznenadne ostavke na premijerski položaj. Da se stvari kreću loše misli nas čak 71 posto, ali ipak šest bodova manje nego prije. I u EU je optimista (30 posto) prosječno manje nego pesimista (47 posto). Optimisti su u iznadpolovičnoj većini samo u Luksemburgu (57 posto) i u Švedskoj (52 posto), dok više pesimista nego u Hrvatskoj ima samo u Mađarskoj (75 posto) i u Litvi (77 posto).

U Hrvatskoj je od prethodnoga istraživanja znatno opalo zadovoljstvo građana djelovanjem demokracije u zemlji. Zadovoljnih je sada samo 14 posto, čak 18 postotnih bodova manje nego prije ljeta, a nezadovoljnih ogromna 84 postotka, 19 bodova više. U EU je zadovoljnih prosječno 53, a nezadovoljnih 45 posto. Najviše je zadovoljnih u Danskoj (91 posto) i Luksemburgu (90 posto), a najmanje u Litvi i Rumunjskoj (18 posto), ali ipak više nego u Hrvatskoj.

Najveća teškoća s kojom se Hrvatska suočava je zločin, smatra 59 posto Hrvata, čak 21 postotni bod više nego u prethodnome istraživanju, dok je na drugome mjestu, sa 50 posto glasova, nezaposlenost. U EU građani na prvo mjesto stavljaju nezaposlenost (51 posto), a na drugo gospodarsko stanje (40 posto).

Da je utjecaj gospodarske krize na tržište rada već dosegao vrhunac, smatra 28 posto Hrvata i 38 posto Europljana. Da najgore tek dolazi, uvjereno je 68 posto hrvatskih i 54 posto europskih ispitanika.

Dok bi većina Hrvata (54 posto) žrtvovala okoliš za gospodarski rast, u EU su u relativnoj većini (48 posto) oni kojima je očuvanje okoliša na prvome mjestu.