Hrvati se prepoznaju po djelima, a ne izjavama

Što znači u Hrvatskoj biti Hrvat i katolik? Sudeći po izjavama nekih političara, čini se da to samo znači javno se deklarirati takvim. Tako je predsjednik Sabora, Gordan Jandroković oponentima uzvratio:

– Posebno nas iritira da nam se broji jesmo li dovoljno Hrvati i dovoljno katolici. Treba jasno i precizno reći da jesmo.

Ne bi li hrvatstvo prije svega trebalo značiti za javne osobe, a osobito za političare i dužnosnike bez obzira na to u kojoj stranci bili, da čine sve što mogu za dobrobit građana i ove zemlje, a ne da prebrojavaju krvna zrnca i isprazno se međusobno nadmeću o malim i velikim Hrvatima i katolicima i onima koji to nisu?

Bez ideja o reformama

Politolog Zdravko Petak komentira da je inzistiranje na pitanjima tko je veliki i mali Hrvat passé i to kad zemlja ima ogromne razvojne probleme. Političari nemaju ideju kako riješiti fundamentalne probleme zemlje, dodaje, pa se bave efemernim stvarima i time prikrivaju nedostatak ideja kako voditi državu.

Pogledajte video - Grmoja Plenkoviću u Saboru: 'Ti ćeš mi reći da sjednem?!'

Nikola Grmoja i Andrej Plenković u Saboru

– Hrvatstvo i patriotizam za mene znači da razvijate svoju državu, uvažavate javno dobro, štitite privredne slobode, da ste za socijalno partnerstvo i širite inkluzivnost u politici da postanemo što sličniji Danskoj. Ako ste u stanju skicirati politike koje trebaju dovesti do toga da Hrvatska nije zadnja u EU, da ne spadne na 2,5 milijuna stanovnika, da nema jednu od najgorih razina korupcije u EU, da nam Slavonija na kraju stoljeća ne bude imala 150.000 ljudi, onda ste veliki Hrvat. Biti Hrvat znači biti usmjeren na to kako dovesti Hrvatsku do toga da ne gubi u godini dana desetke tisuća stanovnika i kako treba izgledati Hrvatska 2030., što je za samo 12 godina – govori Petak.

Politologinja i komunikologinja Smiljana Leinert-Novosel ističe da su priče oko toga tko je Hrvat i katolik besmislene i nastaju u pomanjkanju konkretnih rezultata.

– Po mome sudu, hrvatstvo se mora mjeriti isključivo time što je netko učinio za zajednicu. To je jedino mjerilo, a sve drugo mi je bespredmetno i upotrebljava se da dezavuirate onog drugog. Iza ljudi moraju ostati rezultati, a ne svjedočenje oko toga koliko je tko u postocima veći ili manji Hrvat, pravi doprinos zemlji daje onaj tko se maksimalno potrudi za zajednicu. Ne možete se deklarirati velikim Hrvatom, to se prepoznaje po tome koliko ste učinili za zemlju – kaže Leinert-Novosel.

Što je dobro za Hrvatsku?

Inzistiranje na pitanjima tko je veliki i mali Hrvat, slaže se i Petak, Hrvatskoj ne može donijeti ništa dobro.

– Što uopće znači veliki i mali Hrvat, pjevanje određenih pjesama? To su besmislice koje pokazuju da se nema ideja kako riješiti temeljne probleme zemlje, kako je učiniti manje koruptivnom, djelotvornijom. To treba biti priča elita kad govore o hrvatstvu.

Što ćemo sad prebrojavati čije je dijete išlo na krizmu, čije nije? S tim treba prestati i to nisu bitne stvari za Hrvatsku. Treba raspravljati što je dobro za poduzetnike, za radnike, za Hrvatsku, koje ćemo industrije razvijati, ne o besmislicama o malim, velikim, mekim, tvrdim Hrvatima, a s druge strane niste u stanju iscrtati politike kako treba izgledati uprava, javna poduzeća i tržište rada – kaže Petak. Trebamo se baviti kako razvijati zemlju da stignemo Slovačku, a ne da nas ulovi i Bugarska.

Sociolog Renato Matić zamjećuje:

– Zanimljiv obrat. Godinama su pitanja, pa i moralne ucjene u vezi domoljublja i patriotizma dolazile isključivo od stranke koju sada “prozivaju”. Domoljublje se jedino i samo može očitovati u dobronamjernom, svakodnevnom, svjesnom i savjesnom radu i življenju. Svaki pokušaj nametanja “većeg” ili “ispravnog” domoljublja izravno prijeti ne samo razvodnjavanjem već i potpunim gubitkom same ideje. Slobodu i suverenost nisu ostvarile i obranile nacionalne budnice i različiti simboli koje bi nametala određena “osviještena” skupina, već hrabrost, ustrajnost, kreativnost i poštenje tzv. obične i tihe većine.