'Hrvati, Slovenija ne smije stopirati vaš ulazak u Europsku uniju!'

Irska je 1. siječnja sedmi put preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom. Ovo će predsjedanje biti drugačije, “orijentirano na sadržaj, a ne na formu, racionalno i efikasno”, kaže irska ministrica za europska pitanja Lucinda Creighton (32). Za irskog predsjedanja Hrvatska mora dovršiti pripreme za ulazak u EU.

Sve su članice, osim Slovenije, počele ratifikaciju Pristupnog ugovora, a 20 ih je i ratificiralo. Slovenija pak to uvjetuje rješavanjem pitanja Ljubljanske banke. Hoćemo li zbog Slovenije propustiti ulazak 1. srpnja?

Bilateralna pitanja ne smiju utjecati na pristupanje. Čvrsto stojim pri toj tvrdnji. Imamo dogovoren datum i vjerujem da će sve članice dotad ratificirati ugovor. Vrlo smo odlučni da za našeg predsjedanja pripremimo teren kako bi ulazak u EU 1. srpnja za Hrvatsku bio što lakši. Ljubljansku banku ne mogu komentirati, ali podržavam napore obiju strana da pronađu dogovor.

Veći optimizam

Postoji li mehanizam kako bi se riješila potencijalno slična situacija u budućnosti među državama zapadnog Balkana?

Mehanizam se već primjenjuje. Države se same moraju dogovoriti uz neovisnu arbitražu. No kriteriji za ulazak u Uniju su jasni: preuzimanje i implementacija zajedničke pravne stečevine i kopenhaški kriteriji. Europsko vijeće potvrđuje jesu li uvjeti ispunjeni. Mi ćemo se samo nadograđivati na njihovu odluku.

Hoće li ekonomska kriza skrenuti fokus Bruxellesa s proširenja?

Ne bih rekla. Mnogo je toga učinjeno u posljednjih godinu dana. Srbija je dobila status kandidatkinje i uvjerena sam da ćemo do 30. lipnja imati datum početka pregovora. Radit ćemo na Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju za Kosovo, a i kod Makedonije se otvorila mogućnost da se stvari pokrenu. Zapadni Balkan ima europsku perspektivu.

Kako ocjenjujete stanje u europskom gospodarstvu?

Ekonomska situacija se stabilizirala, ali kriza nije nestala. No napredovali smo i u 2013. ulazimo s više optimizma nego u 2011. ili 2012. Radit ćemo na dodatnoj stabilizaciji novčane unije. Prioriteti su razvoj bankarske unije, ekonomski rast te nova radna mjesta.

Prioriteti su vam rast i poslovi. Nije li ironično da sama Irska ima problema s rastom i nezaposlenošću?

U posljednjih smo 18 mjeseci stabilizirali ekonomiju. Izvoz je jako porastao, investicije su na najvišoj razini od 2006., kao i broj novih radnih mjesta u izvoznom sektoru. Nezaposlenost je prevelika, ali se trend počinje mijenjati. Pokažemo li istu odlučnost na europskom nivou, možemo gurnuti Europu iz recesije.

Kako ste uspjeli privući investicije?

Članstvo u EU važan je aspekt, euro je druga svjetska valuta, a strani investitori ulažu i trguju u eurozoni. Stabilizirali smo ekonomiju, uveli reforme, konsolidirali bankarski sektor. Imamo vrlo transparentan porezni sustav, što privlači strane kompanije. Ne pravimo razliku između malih i multinacionalnih kompanija. Usto, imamo obrazovanu i stručnu radnu snagu.

Jedini ste lani proveli referendum o europskom fiskalnom sporazumu. Kako objašnjavate činjenicu da su ga Irci podržali?

Prepoznali smo da živimo u globaliziranom svijetu. Ni jedna zemlja ne može uspjeti ostane li izolirana. Prebrodili smo teške godine, kad je kod nas počela kriza, uz pomoć Unije. Znamo koliko su nam bili važni zajednički napori da iz nje izađemo. I kad su na referendumu Irci trebali odlučiti hoće li krizu rješavati sami ili u partnerskom odnosu s EU, odgovor je bio jasan.

Zaštita podataka i e-potpis

Irci, za razliku od Grka i Španjolaca, nisu masovno prosvjedovali u doba krize.

Na to nema jednoznačnog odgovora. Počeli smo konsolidaciju odmah nakon što je počela kriza. Mjere smo uveli rano, što je spriječilo raspad ekonomije. Dokapitalizirali smo banke, smanjili troškove, učinili sve da brzo postanemo privlačni investitorima i Irci su to prepoznali. Možda su drugi predugo čekali jer mjere oporavka tada su teže.

Podržavate li štednju ili je ona kontraproduktivna?

Ne možete trošiti više nego što zarađujete. Važno je da svaka država živi u granicama svojih mogućnosti, vlada mora smanjiti potrošnju, socijalnu pomoć usmjeriti najranjivijim skupinama.

Što ćete učiniti da nezaposlenost mladih u EU ne bude zabrinjavajuće visoka?

Inzistirat ćemo na tzv. jamstvu za mlade. Uzet ćemo najbolje primjere iz Europe, recimo iz Austrije, u kojoj je nezaposlenost među mladima gotovo na nuli, i primijeniti ih na europsku razinu. Tamo vlada s mladima sklapa neku vrstu ugovora koji im nakon školovanja osigurava usavršavanje ili stažiranje. U trenutku kad se pojavi posao, oni moraju biti za njega spremni. Nitko ne smije ostati besposlen dulje od četiri ili pet mjeseci.

Gdje još ima prilika za rast i nova radna mjesta?

U digitalnoj ekonomiji. No prema istraživanju, 35% ispitanika, i kupci i proizvođači, boje se internetskih transakcija, što ograničava kompanije. Gube priliku za rast i otvaranje novih radnih mjesta. Europa bi u tom polju trebala preuzeti primat. Stoga namjeravamo uvesti mjere zaštite koje bi i kupcima i kompanijama jamčile sigurnost. Prioriteti će nam biti legislativa za zaštitu podataka i e-potpis.

>> VIDEO Pitanja koja Slovenija ima s Hrvatskom rješavati bilateralno