Koliko god bi predsjednički izbori u Srbiji, koji se održavaju 2. travnja, prema svim najavama rezultatski mogli biti nezanimljivi, u isto bi vrijeme u tamošnjoj hrvatskoj zajednici mogli biti iznimno napeti. U konkurenciji čak 12 predsjedničkih kandidata aktualnom premijeru i predsjedniku Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandru Vučiću daju se daleko najveće šanse za pobjedu. Neke ankete kažu da bi čak mogao pobijediti već i u prvom krugu. U isto vrijeme oči mnogih bit će uperene prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Srbiji i njihovoj najjačoj političkoj stranci Demokratskom savezu Hrvata Vojvodine (DSHV). Razlog tome su određena neslaganja unutar stranke koja okuplja najveći broj Hrvata u Vojvodini i Srbiji. Vesna Prčić, predsjednica najjače stranačke podružnice, one iz Subotice, 3. ožujka iznijela je svoj osobni stav prema kojemu bi pripadnici hrvatske nacionalne manjine trebali na izborima podržati Aleksandra Vučića.
– Uvijek naglašavam, a i sada ističem da je to bio moj osobni stav. Četiri dana poslije i stranka je izašla sa svojim službenim stavom koji je sada i za mene službeni stav stranke kojega ću se dalje držati – rekla je V. Prčić.
Govoreći o razlozima zbog kojih misli da bi na izborima trebalo podržati Vučića u predsjedničkoj utrci, Prčić smatra da hrvatska zajednica u Vojvodini samo tako može riješiti neka svoja elementarna manjinska pitanja. Ona to plastično objašnjava tumačeći da je Vučić na vlasti u Srbiji pet godina i da će sigurno još najmanje četiri godine on i SNS biti ti koji vode Srbiju. U isto vrijeme srpska je oporba razjedinjena i razbijena, a najjača oporbena stranka, Demokratska stranka (DS), na ovim izborima i nema svoga kandidata. DS podržava donedavnog pučkog pravobranitelja Sašu Jankovića koji je možda i najveći Vučićev suparnik.
– Kako u takvim uvjetima nešto napraviti, pomoći nekome, riješiti neki problem ili bilo što drugo. Čak i ako bi nekim čudom Janković pobijedio u utrci za predsjednika, on ne bi imao nikakvih ovlasti za bilo što značajnije napraviti. U isto vrijeme SNS i dalje drži sve poluge vlasti, počevši od gradonačelnika Subotice, čelnika Vojvodine, Vlade i za sve što želiš, planiraš ili predlažeš moraš se obratiti na tu adresu – ističe V. Prčić koja misli i da je ovo mogao biti neki početak odnosa SNS-a i DSHV-a, ali možda i boljih odnosa službenog Zagreba i Beograda.
Sve je palo u vodu
Kada se govori na ovu temu, treba znati i kako su u Subotici bili počeli razgovori između tamošnjeg DSHV-a i SNS-a. Razgovori su došli do toga da je trebao biti održan i sastanak čelnika DSHV-a s predstavnicima Vučićeve stranke. Međutim, čelnici DSHV-a to su odbili i sve je palo u vodu. Građani hrvatske nacionalnosti kažu kako se sada može očekivati da će i preostali mali broj tamošnjih Hrvata na nekim čelnim mjestima gradskih tvrtki ili ustanova u Subotici biti brzo smijenjen. Subotički Hrvati napominju i kako ta nikad dogovorena koalicija ne bi bila prva između DSHV-a i SNS-a, ali da do nje, prema svemu sudeći, barem za ove izbore neće doći. Ističu i kako je znatan broj subotičkih Hrvata u članstvu SNS-a i da to svi znaju. Neki, kada razmišljaju na ovu temu, misle i da je ovo bila idealna prilika za sklapanje sporazuma i dogovaranja određenih stvari za hrvatsku zajednicu. Pri tome napominju da je izborni pobjednik gotovo već sad poznat te da se bez posljedica moglo podržati trenutačno najjaču političku stranku u Srbiji. Podsjećaju i da od DS-a, s kojim je DSHV u koaliciji, do sada nije bilo gotovo nikakvih benefita za hrvatsku nacionalnu manjinu.
– Ja nikoga ovim što sam bila iznijela kao svoj osobni stav ne branim niti opravdavam. Jasno mi je što se sve događalo 90-ih godina prošloga stoljeća, ali mislim da moramo gledati naprijed i imati neke više interese i ciljeve i pri tome neke svoje taštine trebamo ostaviti po strani. Kada govorim na tu temu ja uvijek kažem: u redu, sve mi je to jasno, događalo se svašta, ali što će biti s Hrvatom u Vojvodini koji se danas rodi? Može li on očekivati sutra udžbenike, školski centar, posao, neka viša prava ili bilo što drugo? Što ćemo ako u drugi krug, ako do njega dođe, uđu Vučić i Šešelj? Koga ćemo tada podržati? – pita se V. Prčić koja podsjeća i na primjer SDSS-a u Hrvatskoj koji je redovito uz izbornog pobjednika.
Slično razmišlja i Petar Kuntić koji je do 2015. obnašao dužnost predsjednika DSHV-a. Kuntić se danas ne bavi politikom, ali i dalje prati što se događa. Ne krije kako je duboko razočaran razjedinjenošću srpske oporbe koja je na ovim izborima podijeljena u šest kolona.
Smatra i da u takvim uvjetima Hrvati u Vojvodini nikako ne bi smjeli biti „moneta za potkusurivanje“ nesloge. Isto tako, po riječima Kuntića, vrlo ozbiljno i pažljivo treba shvatiti nedavnu izjavu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović koja je prije tri tjedna rekla da je Aleksandar Vučić u vrlo kratkom periodu napravio dosta toga što je zapisano u Subotičkoj deklaraciji iz prošle godine.
DSHV će pozvati Hrvate da izađu na izbore, ali nismo stali ni iza jednoga kandidata
– Svatko kao član stranke treba poštovati odluku vrha stranke da se glasa za kandidata koji može najviše pridonijeti poboljšanju položaja hrvatske zajednice. Moje je mišljenje da je to trenutačno Aleksandar Vučić, a sasvim sam siguran i da ne bismo trebali gledati što je bilo u prošlosti, nego gledati je li kandidat ili stranka proeuropski orijentiran, donosi li takvu priču i je li u stanju nositi se s problemima. Kada je stranka u oporbi, kao što je sada DSHV, građani ne mogu razumjeti da im ne možemo gotovo nikako pomoći. To treba promijeniti – smatra Kuntić.
Inače, u Srbiji trenutačno živi 56.900 Hrvata, no to nije konačan broj jer se neki ni danas ne izjašnjavaju tako. Najveći broj, njih oko 47.000, živi na području Vojvodine. Tijekom ratnih 90-ih godina na području Vojvodine ubijeno je 25 građana hrvatske nacionalnosti, a njih oko 35.000 protjerano. Zapaljeno je više kuća, a minirane su i neke crkve. Ovim brojkama treba dodati i oko 16.000 Bunjevaca koji su danas po jednima pripadnici hrvatskog naroda, a po drugima zasebna nacionalna manjina u Srbiji. Građani i za pripadnike SNS-a kažu da su „umiveni radikali“ podsjećajući kako je Vučić godinama bio jedan od glavnih suradnika Vojislava Šešelja.
Objekti diskriminacije
Upravo su to i neki od razloga zbog kojih, kako kažu protivnici sporazuma s Vučićem, on i dalje tolerira ekstreman govor. Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov, koji je i član Skupštine Srbije, kaže da je stranka ostala zatečena istupom Prčić, ali i da su zauzeli stav većinom glasova kada je riječ o predstojećim izborima. Vijeće DSHV-a donijelo je odluku da se izravno i poimence ne podrži nijedan od kandidata, nego je usvojena preporuka da Hrvati u Srbiji glasaju za onoga prodemokratskog kandidata koji u svojemu programu ima pozitivne politike spram najvažnijih aktualnih problema Hrvata u Srbiji. To podrazumijeva jasno zalaganje da Hrvati žive na dostojanstven način, dosljedno zauzimanje da Hrvati prestanu biti objekti diskriminacije i stvaranje svih društvenih i političkih pretpostavki za ravnopravnost građana hrvatske nacionalnosti. Drugim riječima, Vijeće DSHV-a predložilo je Hrvatima da pruže podršku onom kandidatu koji garantira jednake mogućnosti za njihovo sudjelovanje u javnom životu, razmjernu zastupljenost u državnim institucijama i javnim ustanovama…
– DSHV će pozvati Hrvate da izađu na izbore, ali nismo stali ni iza jednoga kandidata. Ne želimo se jasno svrstavati ni uz koga i mislim da je to trenutačno najbolja moguća odluka koju smo mogli donijeti – tvrdi Žigmanov.
Govoreći na ovu temu, Žigmanov kaže kako je i danas mnogo toga u Srbiji neriješeno i nije postavljeno kako treba pri čemu se na tamošnje Hrvate gleda s raznim stereotipima. Izostaje razumijevanje, uvažavanje pri čemu se postupci Hrvatske i hrvatskih političara uvijek sumnjičavo dočekuju. Pokazalo je to i priznanje Kosova koje su istoga dana, uz Hrvatsku, priznale i Slovenija, Mađarska i Bugarska. U izjavama se stalno isticao postupak Hrvatske kao neprimjeren, dok preostale tri države gotovo da nisu ni spomenute. Od prošlogodišnjeg susreta Kolinde Grabar-Kitarović i aktualnog premijera Vučića asfaltirana je jedna ulica u Tavankutu i riješen dio problema vezan za udžbenike. Sve drugo i dalje stoji neriješeno, pri čemu Žigmanov kao čelnik DSHV-a nema mogućnosti sastati se s Vučićem i s njim razgovarati o tome. Nije mu odgovorio ni na nedavno pismo koje mu je poslao, a koje je uslijedilo nakon što je Žigmanovu u Skupštini Subotice rečeno da ne može govoriti sve dok se ne ispriča za stradanje Srba u Hrvatskoj. Jedna od stvari koja mnogim Hrvatima smeta je što su neki od čelnika vladajućeg SNS-a imali značajne uloge u ratovima 90-ih godina, a neki su čak, istina u odsutnosti, osuđeni i za ratne zločine.
– Sve ovo vrijeme prisutan je i dalje ekstremistički govor, pa čak i od ministara u Vladi Srbije. Dovoljno je samo vidjeti izjave ministra Vulina. Uostalom, nedavno je i zbog toga i hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier otkazao susret s ministrom u Vladi Srbije Ivicom Dačićem. Treba znati i kako mi nikada, kao predstavnici zajednice, nismo pozvani k Vučiću i razgovarali o bilo kojoj temi i barem pokušali približiti stavove. Kako onda da DSHV podrži Vučića i stane iza njega na izborima? Kako poslije da objasnimo našim članovima zašto smo donijeli takvu odluku? Pri tome u odluci stranke ne stoji da se ne glasa za Vučića – ističe Žigmanov.
Uvukla se apatija
Za koga će glasati, ostavljeno je samim glasačima da odluče. DSHV neće provoditi klasičnu kampanju pred izbore, ali će pozivati pripadnike hrvatske nacionalne manjine da u što većem broju izađu na birališta i glasaju. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, koji je i član DSHV-a, za hrvatsku zajednicu u Srbiji kaže da je ranjena zajednica, a da među ljudima vlada apatija, malodušje, pa čak i ponovno strah za razliku od ranijih godina. Za Srbiju kaže kako je država nekonsolidirane demokracije, ali i država u kojoj su i poslije prošlih parlamentarnih izbora ostale visjeti sumnje u izborne rezultate. Prema njegovim riječima, realni rezultati izbora od onih koji su prikazani na kraju odstupaju za nekih 10 posto. I za ove izbore ne očekuje da će biti ni slobodni ni fer.
– Oni već sad nisu fer, a to se jasno vidi kada se pregledaju mediji. Vučić je sveprisutan u medijima te se više ne zna kada istupa kao premijer, a kada kao predsjednički kandidat. Mislim da će i nakon ovih izbora biti repova i svakakvih priča, ali to je sada u Srbiji već normalno – kaže Bačić.
Kada se govori o načinima izbornih prijevara, u Srbiji se spominje kupnja glasova raznim paketićima, novcem, uvjetovanjima poslom te već čuvenim „bugarskim vlakom“. Provode se razne „ankete“ u okviru kojih anketari ulaze u kuće, a to sve plaši građane.
Mađari su se odredili
– Kako god se postavili, na nas će se drugačije gledati u Srbiji jer i dalje o Hrvatima postoji niz stereotipa, a gleda nas se isključivo kao produženu ruku Zagreba – ističe Bačić.
Za razliku od hrvatske zajednice, većina ostalih manjinskih zajednica u Srbiji odredila se kako i za koga glasati. Najbrojnija nacionalna manjina, ona mađarska, stala je čvrsto uz Vučića. Istu odluku, još i prije nego što je potvrđen za kandidata, donio je i Savez bačkih Bunjevaca (SBB) koji i otprije ima ostvarenu političku suradnju sa SNS-om.
– Naše je mišljenje da aktualna vlast štiti interese manjina te smo zadovoljni politikom koju provodi SNS. Samim tim podržavamo i Vučića za predsjednika jer je daleko najbolji kandidat, dok je oporba razvodnjena i gotovo da ne postoji. Mi kao Bunjevci nismo bili zadovoljni radom DS-a koji se, kada je riječ o zaštiti prava manjina, postavljao selektivno – rekao je predsjednik SBB-a Mirko Bajić.
Smatra kako manjine ne bi trebale biti te koje odlučuju tko će dobiti izbore, nego da bi trebale uvijek biti uz vlast.
– To nije ništa novo i taj se princip rada manjina provodi u nizu država svijeta. Samo tako manjine mogu ostvariti svoje interese jer što danas Bunjevac ili Hrvat može dobiti u Srbiji od DS-a koji gotovo da ne postoji. Isti je slučaj i u Hrvatskoj gdje je SDSS sada uz HDZ, što je i normalno. Što bi Srbi danas u Hrvatskoj mogli ostvariti uz SDP? Moje je mišljenje i da bi Tomislav Žigmanov, kao predsjednik DSHV-a, svakako trebao biti u vlasti. Zašto nije, to već nije moj problem, ali jest DSHV-a i hrvatske zajednice u Srbiji – rekao je Bajić.
>>Šou u Srbiji za koji se traži karta više
>> Vojvođanski Hrvati žele zajamčeni mandat u Narodnoj skupštini Srbije
>> DSHV pita zašto Hrvatska i Srbija ignoriraju vojvođanske Hrvate
pa za Beloga! Ave Beli..