Hrvati u Afganistanu

Nekoliko puta odgađani prvi parlamentarni i lokalni izbori u Afganistanu nakon 36 godina, jučer su napokon održani, a 12,5 milijuna glasača moglo je birati između 5800 kandidata za 249 mjesta u skupštini i 420 u pokrajinskim vijećima. Kako bi sve prošlo sa što manje problema na izborima koji su stajali 150 milijuna dolara, a nakon učestalih talibanskih prijetnji i poziva da se bojkotiraju izbori, brinulo se gotovo 100.000 afganistanskih policajaca, vojnika i pripadnika međunarodnih snaga.

Među njima su i hrvatski vojni policajci te diplomatski i policijski predstavnici u pokrajinskim timovima za obnovu (PRT).
Kako je za Večernji list rekao voditelj saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Krešimir Ćosić, koji je u Afganistanu u svojstvu promatrača izbora, hrvatski vojni policajci, kao ni ostali pripadnici misije ISAF, ne sudjeluju izravno u osiguravanju birališta, već obavljaju uobičajene zadaće.

– U stalnom sam kontaktu s našim vojnim policajcima koji obavljaju svakodnevne zadaće i rekli su mi da je sve prilično mirno, unatoč nekoliko napada na policiju i snage UN-a, koji su prošli bez većih žrtava. Ovdje se nastoji stvoriti percepcija da je riječ o normalnim izborima, bez utjecaja stranih sila, pa zato birališta osiguravaju pripadnici afganistanske policije i vojske, a ne pripadnici ISAF-a – rekao nam je Ćosić oko sat vremena prije zatvaranja birališta.

Napadi talibana
Dodao je kako su mjere sigurnosti pojačane zbog ubojstava sedmero kandidata u zadnjih pet mjeseci te da je otkazana jedna tiskovna konferencija na koju je trebao ići zbog straha od napada.
U Afganistanu se od kolovoza nalazi šesti kontingent hrvatskih vojnih policajaca, a RH u misiji ISAF sudjeluje od veljače 2003. godine. U tom razdoblju, najveći incident, i zasad jedini u kojem je hrvatski vojnik upotrijebio oružje, dogodio se lani u veljači, kad se afganistanski civil vozilom probio kroz kontrolnu točku na izlazu iz glavnoga grada Kabula. Naš je vojnik uspio izbjeći nalet vozila i raniti osobu u njemu, koja je poslije uhićena.

Talibanski gerilci uoči izbora pozvali su na njihov bojkot, navodeći kako je riječ o američkoj zavjeri, a naglasili su da im u napadima mete neće biti birališta, nego “okupacijske trupe”. Tako je već u noći na nedjelju u eksploziji bombe poginuo jedan francuski vojnik, a drugi je teško ranjen. Na dan izbora, dvojica policajaca i tri napadača ubijena su u istočnom Afganistanu, ispaljene su dvije rakete na kompleks vojarni UN-a, bez žrtava, a dvojica “kamikaza” ranjena su prilikom pokušaja ulaska na biralište dok su pokušavali aktivirati eksploziv koji su nosili na sebi.

Unatoč tome, na izborima su se kandidirali i predstavnici bivšeg talibanskog režima koji je zemlju doveo do bijede i međunarodne izolacije, a pretpostavlja se da bi glasove mogli dobiti na jugu i istoku zemlje. Dvije glavne snage, za koje se očekuje da će dobiti najviše glasova birača, jesu paštunska plemena okupljena oko predsjednika Hamida Karzaija i mudžahedini koji su slavu stekli tijekom rata protiv tadašnjeg SSSR-a '80-ih godina prošloga stoljeća. Svoju priliku traži manja skupina neovisnih kandidata koju čine intelektualci i bivši komunisti te žene, kojima je izbornim zakonom osigurano 25 posto mjesta u skupštini i 30 posto mjesta u pokrajinskim vijećima.

Strani promatrači
Prve parlamentarne izbore u gotovo četiri desetljeća prate mnogi promatrači iz različitih svjetskih organizacija, OESS-a, NATO-a i EU, s obzirom na to da je riječ o završetku prve faze obnove Afganistana, rekao je Ćosić i dodao da su izbori značajan korak naprijed u demokratizaciji zemlje.

U zemlji u kojoj donedavna nisu imale pravo glasa, za svoje mjesto u parlamentu natječu se i žene. Tako se u borbi za mjesto u parlamentu, Wolesi Jirgi, među tri tisuće kandidata natječe i Suraya Ibadi (na slici dolje), koja putuje Afganistanom i drži predizborne govore. Smatra se da će za žene glasovati uglavnom gradsko stanovništvo. No proturječno je kod ženskih kvota što u gusto naseljenim područjima neće proći kandidati i s više tisuća glasova, dok će tek nekoliko desetaka glasova osigurati žene ili kandidati iz slabo naseljenih područja. (D. Be.)

Zastupnik Krešimir Ćosić u Kabulu je sreo turskog ministra vanjskih poslova iz vremena priznanja Hrvatske Hikmeta Cetina, danas višeg civilnog predstavnika NATO-a u Afganistanu, te je s njim obišao neka birališta. – Bilo je lijepo susresti starog prijatelja – rekao nam je Ćosić

S obzirom na posljednje nemire u Afganistanu te sudjelovanje hrvatskih civilnih snaga u mirovnim misijama te zemlje, ministra obrane Berislava Rončevića pitali smo koliko su naše snage sigurne tamo. – Naši obavljaju civilne zadaće i svakodnevno smo u kontaktu s njima. Mogu reći da nisu izloženi nikakvim opasnostima – kazao je Rončević. (T.U.)