– Redom Nikole Šubića Zrinskog odlikovao sam četiri gardijske brigade HVO-a i Specijalnu policiju. Njihovi pripadnici nedvojbeno imaju zasluge za uspješno provođenje operacije Oluja jer su te brigade bile sastavni dio naše vojske u tom razdoblju. Dakle, u pripremi i provođenju Oluje bili su pod zapovjedništvom generala HV-a. Ako su gardijske brigade HV-a i HVO-a zajedno bile u Domovinskom ratu i zajedno podnosile žrtvu, onda im i priznanje za to mora biti jednako – kazao je u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, naglasivši da nagrađuje postrojbe, a ne pojedince.
Ispravljanje nepravde
Njegova odluka o odlikovanjima postrojbi izazvala je pozitivne reakcije kod bh. Hrvata, dok su je bošnjački političari osudili iako je jasno da bi bez akcije Oluja, u kojoj su sudjelovale i postrojbe HVO-a, bihaćka enklava doživjela sudbinu Srebrenice. Milanović u intervjuu podsjeća da se sudjelovanje tih vojnih i policijskih postrojbi u Oluji temelji na Splitskom sporazumu iz 1995. godine, kojim je dogovoreno zajedničko i koordinirano djelovanje hrvatskih i bosanskohercegovačkih vojnih snaga.
– Čuo sam da je i prije bilo inicijativa da se odlikuje gardijske brigade HVO-a. Zašto to nije učinjeno, ne znam, ali 25. obljetnica Oluje prigoda je za ispravljanje propusta. Branile su i oslobađale hrvatsku državu i kao predsjednik Republike Hrvatske nisam imao dvojbi o dodjeli odlikovanja – poručio je Milanović. Odgovorio je i na pitanje o svom premijerskom odnosu prema isporuci dokumentacije kojom se pokušalo optužiti neke hrvatske branitelje.
– Kao i tada, i danas smatram kako političke optužnice nisu prihvatljive, a kada dolaze 20 ili 25 godina nakon rata, takve optužnice mogu samo destabilizirati pojedine države – ustvrdio je predsjednik.
Prisjetio se i svog premijerskog dolaska u Mostar u vrijeme kada su tom gradu prijetili nasilni ulični prosvjedi kakvi su se već događali u nekim gradovima u Bosni.
– Došao sam u Mostarjer su neredi, jedini koji su se tada dogodili u nacionalno miješanoj sredini, opasno prijetili zloporabom i dodatnim potpaljivanjem niskih strasti. Došao sam ih smiriti, a ne miješati se u unutarnje stvari BiH. Odmah sam vidio kako postoji opasnost da se u BiH dogode loše stvari. Vjerujem da je moj dolazak relaksirao tenzije i pokazao da se Hrvatska brine o Hrvatima u BiH, što je i njezina ustavna obveza – kazao je predsjednik dodajući kako mu glasovi nikada nisu bili razlog odlaska u BiH, već briga za Hrvate u BiH i stabilnost te države.
Govoreći o svome odnosu prema hrvatskom pitanju u BiH i mogućnosti da to bude pitanje o kojem će predsjednik i Vlada RH imati i najviši stupanj suglasnosti, Milanović je poručio da će uvijek biti tu da pomogne kada su u pitanju Hrvati u BiH.
– Kao predsjednik države mogu upozoravati na probleme s kojima se hrvatski narod u BiH susreće, sve poštujući neovisnost BiH i njezine institucije, ali i vodeći računa da su Hrvati konstitutivan narod u toj državi. Vlada svojim radom može konkretnije pomoći, vjerujem da će to i činiti – istaknuo je predsjednik. Odgovarajući na pitanje kako od BiH napraviti funkcionalnu državu, a istodobno očuvati konstitutivnost i jednakopravnost hrvatskog s drugim dvama narodima, Milanović je kazao da njegov rad, govor i stavovi jasno pokazuju da je zagovornik cjelovite BiH, “jer je ona, koliko može biti, jamac stabilnosti”. Ona nije, dodaje, savršeno ustrojena, ali to je realnost u kojoj žive tri naroda.
– Država BiH može, u startu, biti funkcionalna samo ako su sva tri naroda u jednakoj pozicijida odlučuju o svojim političkim predstavnicima. Zato sam govorio i o problemu legitimiteta izbora hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo BiH. Taj problem i dalje stoji i dobronamjerno ga spominjem jer bi bilo normalno, a i ustavno, da Hrvati biraju svoje predstavnike jednako kao što u Hrvatskoj Srbi ili Talijani biraju svoje.
Hrvati u BiH su konstitutivni
Narod koji je jednakopravan, a Hrvati u BiH to jesu, štoviše, konstitutivan su narod, mora u vlasti imati predstavnike koje sam izabere jer će, u suprotnom, gubiti vjeru u svoju državu, BiH. Funkcionalnost BiH mora sama prepoznati i ostvariti kao svoj cilj zbog ljudi koji u njoj žive, a mi smo tu da pomognemo. Za razliku od većine drugih članica EU, Hrvatska najbolje poznaje situaciju u BiH i moramo joj pomoći da dobije nadu i perspektivu da zna što će biti sutra. U EU, rekao bih, postoji nezainteresiranost za BiH, danas pogotovo, kada se Unija nosi s novim i nikad viđenim problemima, pa je na Hrvatskoj da zainteresiramo EU i potaknemo da se europski put što prije otvori BiH – kazao je u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista predsjednik Zoran Milanović.
Ovaj je za mjesec dana napravio više za Hrvate od pijane plavuše u pet godina.