Hrvati u Kanadi žive bolje od ostalih useljenika, ali i od rođenih Kanađana

Hrvati koji su emigrirali u Kanadu u prosjeku žive bolje i imaju veće prihode od "rođenih" Kanađana. Štoviše, postotak svih hrvatskih imigranata koji žive ispod granice siromaštva ili primaju socijalnu pomoć među najmanjima je unutar svih imigrantskih skupina. Pa je tako manji udio kanadskih Hrvata i službeno manje siromašan od useljenika iz SAD-a, Australije, Nizozemske i Njemačke.

Specifična znanja

Takve, za mnoge neočekivane podatke otkriva studija kanadske vlade koja je lani pročešljala i skupila podatke o imigrantima iz 52 države, bez obzira na to kada su se doselili u Kanadu, kako bi dobila sveobuhvatan prikaz trenutačne socijalne slike useljenika, a koju Večernji posjeduje u suradnji s kanadskim listom The Toronto Star. Glavni razlozi ovako dobrog ekonomskog statusa hrvatskih doseljenika prve generacije, u koju pripada i obitelj mandatara vlade Tihomira Oreškovića, mogu se tražiti u činjenicama da su u Kanadu išli obrazovaniji radno aktivni Hrvati te da gotovo svi govore engleski ili francuski.

U istraživanju se navodi da prihodi nakon oporezivanja kod 10,7 posto doseljenika iz Hrvatske padaju ispod službene granice siromaštva, koja je u vrijeme izrade studije iznosila 18.759 kanadskih dolara godišnje. Za usporedbu, od ukupnog stanovništva Kanade, njih 13,6 posto je siromašno. U odnosu na doseljenike iz Europe, Hrvati žive bolje od Nizozemaca i Francuza, kod kojih 12,6 posto njih živi u siromaštvu, ali bolje i od Nijemaca (12 posto siromašnih). Bolji od Hrvata su Britanci sa 8,7 posto siromašne populacije. Razlika prihoda između hrvatskih i imigranta iz SAD-a još je veća – 13,8 posto useljenika iz SAD-a živi u siromaštvu, dok je razlika prema Australcima (15,4 posto siromašnih) još veća. S druge strane imigracijskog spektra stoje Iračani (30,3 posto useljeničke populacije ispod je granice siromaštva, useljenici iz Bangladeša (32 posto), Maroka (30 posto) i Turske (22 posto). Među njima, logično, treba tražiti i najveći broj korisnika socijalnih davanja.

– U Kanadu iz Hrvatske dolaze obrazovaniji radnici, stručniji i sa specifičnim znanjima i vještinama koje se ovdje traže – kaže Nicholas Keung, novinar Toronto Stara koji se bavi useljeničkim pitanjima. Brojke iz istraživanja potvrđuju njegove riječi: samo 9,5 posto hrvatskih useljenika u dobi između 25 i 54 godine ima završenu samo osnovnu ili srednju školu. Za razliku od Hrvata, trećina radne snage koja iz Portugala dolazi u Kanadu ima samo srednju školu ili niti to. Samo su nešto bolji od Hrvata po obrazovnoj strukturi tek Nijemci.

– Druga je važna prednost znanje jezika. Uz znanje jezika puno se lakše snalaze u društvu te koriste potporu i pomoć državnih institucija i servisa. Imigranti bez znanja jezika drže se zajedno, u getu, i to im onemogućava i ulazak na tržište rada. Osim toga, Hrvati u Kanadi vrlo su kompaktna zajednica te također pružaju pomoć novopristiglima – kaže Keung.

U istraživanju se pokazalo da samo 1,2 posto hrvatskih doseljenika ne može komunicirati na engleskom ili francuskom. Jedna pak osobina izdvaja Hrvate iz skupine "bogatih" useljenika – broj izbjeglica koje su obično u korelaciji s nižim prihodima. Od 1980. do 2009. taj postotak iznosi golemih 46,2 posto. I dok su politički razlozi donedavno bili jedan od glavnih uzroka doseljavanja Hrvata, njih su zamijenili ekonomski razlozi.

Broj iseljenih raste

Prema podacima kanadskog veleposlanstva u Zagrebu, 2014. u Kanadu su se za stalno preselila 294 hrvatska građanina. Godinu prije taj je broj iznosio 125. Godine 2014. otišla su 72 studenta, dok je 667 Hrvata dobilo radne dozvole preko Međunarodnog programa mobilnosti. U Kanadu je 487 Hrvata došlo sa statusom privremenih radnika u sklopu programa koji omogućuje poslodavcima da prime strance na mjesta za koja nema domaćih radnika. Upravo su zbog toga kanadski sindikati prije nekoliko godina prozvali Hrvate da "zauzimaju mjesta kanadskim radnicima". No, kako nam je u intervjuu rekao tadašnji ministar vanjskih poslova John Baird, bila je riječ o "internim problemima". Baird je istaknuo aspekt migracije koji je postao vidljiv tek nedavno rekavši: Da, Hrvati odlaze u Kanadu, ali se i vraćaju u Hrvatsku.

>> U Kanadi je sramota ne raditi, a počinje se već u školi

>> Povratnici iz Kanade bili su ministri, saborski zastupnici, državni tajnici...