Realno je očekivati da bi do kraja ove godine mogle biti ukinute vize za SAD za građane Hrvatske. Iako još nisu ispunjeni svi uvjeti – stopa odbijenih zahtjeva još nije pala na obveznih manje od tri posto iako smo blizu tog cilja – s obje su strane, i hrvatske i američke, optimistični pa su tako i iz Washingtona poručiti “da smo na dobrom putu”.
Jučer je o toj temi uoči početka Sigurnosne konferencije u Münchenu, najjačeg svjetskog foruma o globalnoj sigurnosti, razgovarao hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman sa šefom State Departmenta Mikeom Pompeom. Hrvatski ministar kazao je kako Hrvatska međuresorno poduzima sve napore te slijedi sve smjernice da se taj posao oko ukidanja viza što prije završi, odnosno da Hrvatska ispuni sve uvjete.
Politički Davos
– To očekujemo do kraja godine – kazao je Gordan Grlić Radman.
Također, drugo pitanje – ono o ukidanju dvostrukog oporezivanja – gdje su zadovoljeni svi uvjeti, također bi se trebalo uskoro riješiti.
– Sve smo uvjete ispunili i to je pitanje trenutka. To je u interesu i hrvatskih i američkih gospodarstvenika – rekao je Grlić Radman.
Hrvatski je ministar rekao da je s Pompeom kratko razgovarao o nabavi borbenih zrakoplova i o nedavnom padu helikoptera Kiowa pokraj Zablaća, no detalje nije otkrivao. Sastao se i s iranskim ministrom vanjskih poslova, dok ga danas očekuje sastanak s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom.
Što bi se dogodilo da Zapad napusti svjetsku geopolitičku pozornicu i prepusti formiranje svjetske političke i vojne scene ostatku svijeta? Upravo je to ključno pitanje Konferencije o sigurnosti u Münchenu, događaju koji okuplja najutjecajnije “igrače” na globalnoj vojno-političkoj pozornici. Ono što je za gospodarstvo skup u Davosu, to je, što se tiče sigurnosnih i vojnih pitanja, upravo konferencija u Münchenu, koja je ove godine okupila oko 800 vodećih ljudi, među kojima je i hrvatski premijer Andrej Plenković, o čijim procjenama, a potom i odlukama, ovisi budućnost svijeta.
Među njima su i francuski predsjednik Emmanuel Macron, kanadski premijer Justin Trudeau, no “veliki trojac”, Trump, Putin, i Xi, nisu među prisutnima. Ove tri velike sile predstavljaju njihovi ministri vanjskih poslova.
Jedan od ključnih momenata kojime tradicionalno počinje münchenska sigurnosna konferencija definiranje je deset najkritičnijih svjetskih žarišta u kojima se odvijaju ili bi svakoga trenutka mogli izbiti sukobi koji bi imali utjecaj na svjetsku geopolitičku scenu. Tako su posebno izdvojeni sukob u Hindukušu, odnosno na području Afganistana, gdje stvarnog mira nema još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tračak nade za ovaj sukob činjenica je da su američki diplomati, s jedne, i talibani ,s druge strane, obnovili pregovore.
Drugo područje koje analitičari okupljeni oko münchenske konferencije o sigurnosti vide kao ključno za globalnu stabilnost jest Jemen. U toj zemlji na samom jugu Arapskog poluotoka već godinama traje rat Hutija protiv intervencijskih snaga Saudijske Arabije i nekolicine njezinih saveznika, što je izazvalo humanitarnu krizu golemih razmjera. Humanitarnu krizu koja nije često na naslovnicama zapadnih medija, no koja je jedna od najtežih u povijesti. Tu su i etnički sukobi u Etiopiji između plemena Oromo i Amhara, koji ukupno čine dvije trećine stanovništva te zemlje. Kao krizno svjetsko žarište navedena je i Libija, potpuno nefunkcionalna država, područje koje je danas podijeljeno na plemenskim osnovama. Jedno od najozbiljnijih i najopasnijih kriznih žarišta ove godine mogao bi biti i eventualni sukob SAD-a i Irana, koji već neko vrijeme balansira na rubu otvorenog rata. Odnosni Teherana i Washingtona znatno su pogoršani u vrijeme administracije Donalda Trumpa, a Iran je ponovno počeo s obogaćivanjem urana.
“Povijesni napredak” Srbije i Kosova
Kao krizna žarišta definirani su još i Sjeverna Koreja, tradicionalno “vruće područje” Kašmira, odnosno granica Indije i Pakistana, Venezuela i opasnost da će se ova država potpuno urušiti, kao i opasnost da se ponovno razbukta rat u Ukrajini. Simptomatično je da među deset žarišta nije navedena Sirija, što može značiti kako je procijenjeno da će s bitkom za Idlib tamo uskoro završiti rat.
Na listi sukoba nije spor između Srbije i Kosova. I to možda s razlogom jer upravo je prvog dana konferencije potpisan sporazum između Beograda i Prištine o obnovi željezničkog prometa između dvije zemlje, ali i o završetku autoceste između dva glavna grada. Potpisivanju sporazuma nazočili su posebni izaslanik predsjednika SAD-a za pregovore Srbije i Kosova Richard Grenell te predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaçi. Službeni američki izvori ocijenili su da dva nova dogovora predstavljaju “povijesni napredak”.
– Vjerujemo da je moguće da se poslije tijekom ove godine postigne konačni mirovni sporazum između Kosova i Srbije – rekao je Thaçi, ocijenivši kako je današnji sporazum o željeznicama i autocesti “najbolja poruka da će u regiji biti mira, ekonomskog razvoja i novih radnih mjesta, i to ne samo na Kosovu i Srbiji već na cijelom zapadnom Balkanu”.
– Osjećam da će ovo osigurati bolju budućnost i mir u desetljećima koja dolaze – optimističan je i Vučić.
Vidim da će neki popucati od bijesa i muke što Hrvatska bježi što dalje od Balkana i postaje normalna zapadna demokracija, prostor iz kojeg je bila otrgnuta.