Ni hrvatski ulagači nisu odoljeli izazovima koji su došli s modernom tehnologijom i kriptovalutama te se vjeruje da su njihova ulaganja u virtualne valute premašila nekoliko stotina milijuna kuna. Kakve rizike takve investicije nose i što možemo očekivati u budućnosti, objašnjava Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, države agencije koja je zadužena za nadzor financijskih usluga.
Koliko je teško tržište kriptovaluta u Hrvatskoj?
Ne postoje službeni podaci koji bi nam mogli dati pouzdan uvid u to koliko je „teško“ cjelokupno tržište. Iz javno dostupnih informacija vidljivo je da je određen broj osoba s područja Republike Hrvatske u 2017. i 2018. prikupio sredstva putem inicijalne ponude kriptovaluta – ICO-a, što je u određenom trenutku prelazilo protuvrijednost od nekoliko milijuna, ako ne i više od 10 milijuna američkih dolara. Ipak, s obzirom na iznimno visoku volatilnost kriptotržišta i nepostojanja obveze transparentnosti, ne može se pouzdano znati koliko prikupljenih sredstava takvi subjekti drže, kako ih troše, odnosno po kojoj vrijednosti su kriptovalute prebacivali ili ih prebacuju u valute kao što su kuna, dolar ili euro. Zbog svega toga ne možemo ni sa sigurnošću znati koliko je tako prikupljenih sredstava uloženo na području Hrvatske. Osim toga, vidljivo je i to da neke osobe s područja RH nisu uspjele u pokušaju prikupljanja određenih sredstava putem ICO-a, na primjer CookUp.
Osim toga, možemo primijetiti postojanje takozvanog mjenjačkog tržišta, gdje je samo jedan subjekt 2017. zaključio godinu s više od 200 milijuna kuna prihoda. Na području Hrvatske vjerojatno postoje subjekti koji se kao privatne osobe, ali i ozbiljniji poslovni pothvati, bave takozvanim rudarenjem kriptovaluta, no o kojem se volumenu radi, teško je procijeniti.
Zbog svega navedenoga cijeli opseg ulaganja hrvatskih građana u kriptovalute, bilo ono špekulativno ili radi razvoja određenih projekata, nije moguće pouzdano izračunati, ali na temelju javno dostupnih podataka naša je procjena da je u 2017. taj iznos premašio 300 milijuna kuna.
Postoji li potreba za dodatnom regulacijom, kako Hanfa može djelovati?
Hanfa u ovom trenutku može djelovati samo u odnosu na financijske instrumente, odnosno vrijednosne papire, i to sukladno odredbama Zakona o tržištu kapitala.
Važno je napomenuti kako su ti pojmovi preuzeti iz direktive MiFID II, odnosno u najbitnijem djelu ujednačeni na razini Europske unije. Zbog toga Hanfa aktivno sudjeluje u ujednačavanju stavova s ostalim regulatorima i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).
Može se očekivati da će se do kraja godine formirati ujednačen stav, nakon čega će se moći preciznije govoriti o daljnjim koracima. Na regulatorima i eventualnoj regulativi je da ne koči razvoj, ali ni da dopušta nezakonito postupanje ili ostvarivanje različitih rizika. To je stav koji je, primjerice, zauzela Francuska tijekom javne rasprave koja je tamo provedena s obzirom na reguliranje kriptovaluta.
Kako biste definirali blockchain tehnologiju, što nam ona donosi?
Blockchain ili, možda bolje, tehnologija distribuiranog zapisa (DLT) obećava, kako joj samo ime kaže, određenu razinu decentralizacije u funkcioniranju do sada centraliziranih sustava. Njezini zagovornici uglavnom smatraju da će učiniti cijeli financijski sustav efikasnijim i pristupačnijim za korisnike, dok protivnici govore o špekulativnom karakteru i neostvarivosti, pa čak i opasnosti takvih ideja. Važno je napomenuti da su veći regulatori uglavnom zauzeli neutralan stav naspram same tehnologije – ističu rizike i poduzimaju mjere protiv nezakonitih postupanja, ali naglašavaju nužnost da se ostavi prostor za razvoj DLT ekosustava i otvaraju dijalog s njegovim sudionicima.
Što su tokeni, kako uopće sudionik u tom lancu može biti siguran da neće biti prevaren?
Tokene se uglavnom definira kao decentralizirani i kriptografski osigurani prikaz određenog skupa prava. Jednostavnije rečeno, gleda ih se kao neku vrstu imovine u digitalnom obliku. Važno je odmah napomenuti da se ulagatelji u ovom trenutku ne mogu osloniti na zaštitne mehanizme koje pruža regulativa o tržištu kapitala ili će to moći samo u rijetkim situacijama. U ovom trenutku EU regulativa ne daje mu poseban pravni status, odnosno imatelji tokena ovise samo o tehničkoj sigurnosti DLT mreže na kojoj su izdani i postupanju njegova izdavatelja prilikom ispunjavanja obećanih obveza.
Spomenuli ste da je u Hrvatskoj bilo inicijalnih ponuda kriptovaluta (ICO), što je pandan inicijalnoj ponudi dionica (IPO). Biste li preporučili uključivanje u ICO, koja je njegova prednost, a što je nedostatak?
Hanfa je izdala više upozorenja vezana uz ulaganje u ICO. Radi se o visokorizičnom i nereguliranom ulaganju povezanom s cijelim nizom tržišnih, tehničkih i pravnih rizika. Iako je niz prednosti korištenja novih tehnologija, ulagatelji u kriptovalute vrlo su često izloženi različitim pokušajima krađe identiteta putem interneta, tzv. phishingu, mogućim manipulacijama prilikom trgovanja i rizika informacijskih sustava na kojem su kriptovalute kreirane, na kojem se pohranjuju i na kojima se njima trguje.
Tehnološke inovacije transformiraju tržište kapitala, no ipak je potrebna doza opreza s obzirom na različitu brzinu razvoja tehnoloških inovacija i povezanog regulatornog okvira. Dodatan razvoj u tom segmentu još se očekuje i zato je važno da se prilikom ovakvih ulaganja dobro odvagnu potencijalni rizici i koristi.
Treba imati na umu da se tehnološki napredak ne može zaustaviti i da će prodor novih tehnologija biti brži nego što je to bio slučaj u prošlosti. Sjetimo se dotcom balona krajem 90-ih koji je neke kompanije poput Amazona doveo do ruba propasti. Danas su te kompanije perjanice globalnog tržišta kapitala. Stoga će nove tehnologije proći kroz tzv. dolinu suza prije nego što postanu dominantan dio tržišta kapitala.
Tko su ulagači u kriptovalute, jesu li to većinom mlađi ljudi?
Zbog nedostatka službenih podataka teško je dati točan odgovor, ali s obzirom na usku povezanost ovakvih ulaganja s internetom i novim tehnologijama te načinom i sredstvima kojima sudionici tog tržišta komuniciraju, poput Twittera, Telegrama, Mediuma, Slacka, Discorda i slično, opravdano je pretpostaviti da se radi o nešto mlađoj populaciji od ulagatelja na tradicionalnim tržištima.
S obzirom na dostupnost tehnologije i interneta, u ovom slučaju potencijalno tržište je cijeli svijet, sa svim prednostima i neizbježnim rizicima.
>> Pogledajte prvi mobitel sa savitljivim zaslonom
Šef Hanfe se više brine o kriptovalutama (koje nisu pod njegovom ingerencijom) nego o dionicama na ZSE (koje jesu pod njegovom ingerencijom i gdje su Hrvati već izgubili puste milijarde)