Hrvatima u Afganistanu poslovi od 40 milijuna eura

Hrvatska već sudjeluje s oko 300 vojnika u NATO-ovoj misiji u Afganistanu. Otkako je RH postala punopravnom članicom tog saveza, otvorena su joj vrata i kad je riječ o gospodarskim poslovima. A NATO je velik investitor u opasnom Afganistanu. Prvi put i hrvatske tvrtke mogu se ravnopravno natjecati za brojne infrastrukturne poslove u dalekoj zemlji. Za gospodarske projekte koje financira NATO glavni je preduvjet da je riječ o tvrtkama zemalja članica tog saveza.

Više vojnika, više novca

O kakvim je poslovima riječ vidi se i iz ovih brojki. Proračun NATO-a, u čemu Hrvatska sada vidi i svoje poslovne mogućnosti, odnosi se na tri kategorije; vojni godišnji proračun od oko 1,2 milijardi eura, civilni proračun koji služi za financiranje tekućih troškova glavnog sjedišta NATO-a, a u 2009. iznosio je 200 milijuna eura. Proračun (program NSIP) kojim se financira gradnja infrastrukture i nabava kapitalnih sredstava u godini iznosi oko 640 milijuna eura. Riječ je, dakle, o više od dvije milijarde eura investicija, što je u gospodarskoj krizi za mnoge tvrtke zemalja članica NATO-a spas. Stoga i Vladino povjerenstvo za NATO-ove projekte s mnogo nade zove hrvatske tvrtke da se prijave na brojne NATO-ove gospodarske natječaje.

– Možda je malo grubo reći, no odlaskom naših izuzetno cijenjenih vojnika u NATO-ove misije, padaju i prepreke za sudjelovanje hrvatskih tvrtki u projektima koje financira NATO, kaže potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič, ujedno i predsjednica povjerenstva. Bilo je potrebno prvo ukloniti glavne prepreke za sudjelovanje naših tvrtki na ovim natječajima. Pojavio se problem sigurnosne provjere i certifikata koji mogu dobiti samo tvrtke koje se jave na natječaj, a natječaji su u pravilu bili tajni i dostupni samo tvrtkama koje su prošle sigurnosnu provjeru, kažu u Vladinu povjerenstvu. Stoga se samo nekoliko hrvatskih tvrtki uspjelo kvalificirati za pojavljivanje na tim natječajima. Vlada, njezino povjerenstvo, pa Ured za nacionalnu sigurnost, nekoliko ministarstava i predstavnici HGK mjesecima su se bavili pojednostavljivanjem te procedure.

– Postupak za sudjelovanje naših tvrtki u NATO-ovim natječajima znatno je pojednostavljen, a veći dio projekata i ne mora nositi onu najveću oznaku tajnosti, kažu Ruđer Friganović (Ministarstvo gospodarstva) i Zoja Crnečki (HGK).

Hrvatski ured u Kabulu

Oni zovu sve naše tvrtke da se, preko web- stranice www.natonatjecaji.hr informiraju o mogućnostima za dobivanje poslova (sadrži i sve potrebne formulare). Država će izići u susret zainteresiranima i omogućiti im dobivanje reference za ovakve poslove pri NATO-u. Uskoro Vladino povjerenstvo organizira i savjetovanje za nekoliko desetaka IT tvrtki jer u Afganistanu ima mnogo posla za naše softveraše. Procjene su NATO-a da idućih godina Hrvatska može ostvariti oko 40 milijuna eura takvih poslova. Da i RH misli ozbiljno, pokazuje i informacija kako je Vlada RH odobrila otvaranje ureda HGK u Kabulu.

Nude se brojni građevinski, softverski i poslovi razminiranja

Afganistan a U 2010. NATO u Afganistanu planira velike građevinske radove. Gradi se novo NATO-ovo zapovjedništvo na aerodromu u Kabulu. Preseljenje zapovjedništva ISAF-a iz Kabula u okolicu posao je koji vrijedi 60 milijuna eura. Važno je napomenuti da sve poslove mogu dobiti samo zemlje članice NATO-a. Najvažniji su projekti oni koje planira financirati SAD, a ima ih 96. Većinom je riječ o radovima na objektima vezanim uz aerodrom i pripadajuću infrastrukturu.

Razminiranje a Financirat će se velik posao razminiranja u Kandaharu i drugim dijelovima Afganistana. Stalni posao razminiranja obavlja američka tvrtka RONCO, koja je inače kupila dva stroja za razminiranje od hrvatske tvrtke. Hrvatski Centar za razminiranje već nudi sudjelovanje u razminiranju u Iraku, Afganistanu, Siriji, Iranu, Libiji i drugim državama.

Softverske tvrtkea Osim projekata na građevinskoj infrastrukturi, NATO objavljuje natječaje za tzv. IT tvrtke. Čak su deseci naših softverskih tvrtki u konkurenciji i za ove poslove koje financira NATO.