Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin danas pred Saborom prvi puta podnosi izvješće o stanju sudbene vlasti u 2013. godini. Naglasio je da će pristupanje Hrvatske Europskoj uniji bitno odrediti buduće djelovanje i položaj sudova i sudbene vlasti u cjelini, posebice jer će odluke domaćih sudova, uključujući i one visokih sudova pa i Vrhovnog suda, sada imati utjecaj i izvan naših granica.
Hrvatska na svome području ima, bez obzira na svoj zemljopisni oblik, ipak preveliki broj sudova s iznimno malim brojem sudaca, što je onemogućavalo mogućnost da se učinkovito radi, kazao je Hrvatin te uputio na probleme koji se u sudstvu stalno ponavljaju.
– To su oni troškovi o kojima je puno bilo govoreno, troškovi zbog kojih sudovi ulaze stalno u negativni trend koji se ponavlja iz godine u godinu. To su odlasci, mobilnost unutar struke ili fluktuacija u druge struke, čemu ne može biti odgovoreno u onoj dinamici koja je potrebna pa to stvara probleme i poremećaje u radu i određena odsustva. To su odsustva zbog bolovanja ili stručna odsustva koja se također ne mogu, nažalost, kompenzirati u kratkome roku. Tu je i problem prekobrojnih predmeta koji izviru iz vrlo velikog, širokog zakonodavnog okvira i to je jedna od većih opasnosti – upozorio je Hrvatin.
Najveća je opterećenost sudaca u građanskoj grani sudovanja. Po sucu je to, naglašava, 570 predmeta koji se stalno nalaze u radu.
Đuskanje na Thompsonovu koncertu
– Sudovi u RH imaju jako široki raspon nadležnosti – od upisa u zemljišne knjige, registracije trgovačkih društava, parničnih predmeta, ovrha koje se provode itd. I zbog toga dolazi do preopterećenosti u obavljanju određenih poslova, a nisu svi poslovi i zadaci nužni da ih rade suci – Kaže Hrvatin te dodaje kako treba vidjeti koji se poslovi mogu prenijeti na javne bilježnike ili na neka druga tijela kako bi se suci bavili upravo onim spornim najtežim predmetima. Vjeruje i da suci ne bi trebali raditi na izborima, iako je i sam predsjednik Državnog izbornog povjerenstva.
– Godina 2013. je imala u budžetskom smislu samo 86,36% onih sredstava koje smo imali 2009. godine. Godina 2014. još je manja, 2015. vjerojatno isto tako. Mi s tim sredstvima uspijevamo završiti godinu. Međutim, upozorio sam na potrebu da se razmisli o tome da se stane, da se zaustavi smanjenje budžetskih sredstava barem u ovoj godini pred nama zbog toga što 84% proračuna čine samo sredstva za plaće osoblja suda, sudaca, savjetnika, a 16% otpada na materijalne troškove – dodao je Hrvatin te izvijestio da su, nakon objave izvješća u listopadu, u većem dijelu podmirena dugovanja sudova prema vještacima, prevoditeljima i drugim suradnicima.
– Zašto je to važno? Sudovi ne smiju biti dužnici. To utječe na percepciju sudova još negativnije, a isto tako utječe i na neovisnost. Predložio sam rješenje za koje se, evo, može reći da nije šija nego vrat, ja kažem da ipak postoji razlika, a to je da se to plaća iz samoga državnoga budžeta, iz Državne riznice gdje sudovi obrađuju troškove. Pri tome sudovi nisu dužnici, ali još je važnije da je moguća i kontrola – zaključio je Hrvatin. HDZ-ov Frano Matušić rekao je da građane zanima efikasno, brzo sudstvo.
– Ponekad se stječe dojam da politika ima ulogu dirigiranja tajminga presuda. Iznijet ću vam konkretan primjer. Nedavno je bivši gradonačelnik Dubrovnika osuđen zbog zlouporabe položaja i ovlasti u prvostupanjskom procesu. Dana 16.prosinca prošle godine bilo je ročište na kojem je donesena odluka u drugostupanjskom procesu, dakle u žalbenom postupku i prošlo je skoro dva mjeseca, a da se ne zna kakva je presuda. Mislim da bi bilo bolje za tu osobu koja je okrivljenik da se zna je li počinila zlouporabu ovlasti ili nije. Mislim da bi bilo bolje za građane Dubrovnika koje čekaju izbori da znaju istinu o tome što se događa. Na ovaj način stječe se dojam da netko politički dirigira kada će se objaviti presuda koja je bila na ročištu 16. prosinca. Dakle, tajming je izuzetno bitan i tu očekujemo doista da bude brz, efikasan sustav sudovanja – komentirao je Matušić.
HDSSB-ov Dinko Burić upozorio je koliko je važna informatizacija, odnosno povezanost sudova.
– Navest ću primjer i potencijalno opasnih i apsurdnih situacija zbog neuvezanosti naših sudova. Situacija koja je stvarna, koja se dogodila, jest da se osuđeni obiteljski nasilnik javio za posao u srednjoj školi i donio potvrdu da nije kažnjavan jer je osuđen na drugom sudu, a sud koji je mjesno nadležan za njega, konkretno u Osijeku, legalno mu je izdao potvrdu da se ne vodi postupak protiv njega i da nije osuđivan. I dobije posao na kojem radi s djecom. Dakle osuđeni, presuđeni i osuđeni obiteljski nasilnik. Evo to je važnost informatizacije – kaže Burić.
Nezavisni Branko Vukšić bavio se ponašanjem dijela sudaca te ustvrdio da su u demokratskim društvima suci iznimno cijenjeni, za njih vrijede posebna pravila ponašanja.
– Oni moraju biti i najčešće jesu uzori, oni moraju biti i vrlo često jesu nepotkupljivi, stručno potkovani, širokog svjetonazora i pravični. Nezamislivo je da britanski sudac na koncertu s glazbom koja izaziva, kao što reče frontmen Hladnog piva Mile Kekin, najniže strasti, stane na stolac, pjeva i pleše, kao što je gospodin Lozina đuskao na stolcu na koncertu gospodina Thompsona. No i suci su ljudi, opravdava se ono što se opravdati ne može i ne smije. Zato naše suce možete susretati po birtijama u koje pristojniji ljudi ne zalaze, s osobama s kojima se pristojni ljudi ne druže – primijetio je Vukšić te podsjetio i na neke izjave predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića, posebno kritizirajući njegov intervju za Večernji list u kolovozu prošle godine gdje je, između ostalog, rekao da nije išao na proslavu Dana domovinske zahvalnosti u Kninu da ne bi zviždao premijeru.
– Kolega Vukšiću, moj dojam, koji dopuštam, može biti i pogrešan, da ste o sucima govorili kao da se radi o razuzdanim adolescentima. Kakva je razlika između pijanog suca, pijanog ministra ili pijanog zastupnika? Za mene nikakva. Ali kada bismo u svakom segmentu ili u svakom sustavu cijenili na osnovi pojedinaca, onda bismo uvijek pogrešno zaključivali – odgovorio je HDZ-ov Goran Marić Vukšiću.
Kukolj i dobar plod
SDP-ova Ingrid Antičević Marinović kaže da treba suzbiti da se neki suci bave politikom.
Suci prije svega moraju biti nezavisni, a tako moraju i izgledati da bi ljudi imali povjerenje u njih jer bez tog povjerenja ne mogu ispuniti svoju zakonsku i ustavnu zadaću. Profesija sudac nije kao svaka druga profesija. Sudac ne znači biti sudac od 7 sati do 14 ili 16 sati jer oni rade i mnogo više. No jednako tako oni ne mogu imati privatni život kao svatko drugi i sebi dopuštati neka ponašanja jer, ako si izabrao da budeš sudac, ne možeš se tako ponašati – dodala je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović.
Vukšić je odgovorio da je u sudbenoj vlasti "većina dobrih, odličnih sudaca koji ne koketiraju s politikom, međutim često kukolj ugrozi i većinu dobrog ploda".
Njena stranačka kolegica Vesna Fabijančić-Križanić rekla je da je povjerenje javnosti u sudbenu vlast i nije baš na visokom nivou, što je u golemoj većini slučajeva neopravdano.
– U ovom cjelovitom izvješću mogu se vidjeti znatni pomaci s jedne strane, a s druge strane sasvim je razvidno da su detektirane neuralgične točke. Pozdravljamo da se poseban naglasak daje na praćenje zaostataka, na rješavanje starih predmeta, na potrebu edukacije kadrova i općenito na unaprjeđenje sudova i stoga će klub SDP-a podržati ovo izvješće – kazala je Fabijančić-Križanić.
Nezavisni Damir Kajin smatra da je "temeljni problem hrvatskog pravosuđa jedan hipertrofirani normativni sustav kojega više nitko u ovoj zemlji ne može pratiti".
Laburist Nikola Vuljanić naglašava da je suđenje u razumnom roku jedna od rak-rana hrvatskog pravosuđa. Upozorava na problem neujednačene sudske prakse.
– Pravne norme koje smo zapisali u našim zakonima postoje samo u praksi, a inače ih nema. Ovo što je lijepo napisano u gomili papira ne postoji ako nije u sudskoj praksi definirano i ako po tim pravnim normama ne postupamo, barem na vrlo sličan način. Ne može pravna norma biti podložna nekakvom sudskom uvjerenju ili trenutačnoj volji suca pa da se dogodi da o istom ili vrlo sličnom predmetu dva ili tri suca istog ili bliskog suda donesu oprečne odluke. Nešto ne valja sa sistemom – kaže Vuljanić.
– Hrvatsko pravosuđe jedan je od glavnih krivaca zbog stanja u hrvatskom društvu danas, zbog dosegnute razine korupcije, zbog nekažnjavanja kriminala, ali najveći zločin zbog kojeg je hrvatsko pravosuđe krivo jest percepcija potpuno utemeljena da ovo nije društvo jednakih šansi, da ovo nije društvo jednakih prava i da u ovom društvu kad imate JMBG ne znači da jednako vrijedite kao čovjek koji živi u kući do vas – kaže reformist Petar Baranović te primjerima pokazuje koliko se nepravdi s presudama u našem društvu događa.
– Niz je presuda koje su se događale u režiji hrvatskog pravosuđa u Hrvatskoj zadnjih godina, pa i ona u kojoj je bilo dovoljno biti sin bogatog i utjecajnog oca, pa presuda u kojoj je dovoljno bilo biti ministar pa da se za višemilijunske štete dobije smiješna kazna u odnosu na nekog jadnika koji je, ne znam, u nekoj samoposluzi ukrao 500 kuna. To pokazuje da hrvatsko pravosuđe ima Ahilovu petu, a to je upravo nedodirljivost sudaca, sustav koji je razrađen za konzekvencije, a koji nema pravu efikasnost da natjera suce da se ne ponašaju na način na koji su se mnogi od njih, ne svi, ponašali do sada – dodaje Baranović.
>>Vukšić: Nepravde neće biti ispravljene dok se ne ukine devizna klauzula
>>Leko: Nije lako braniteljima reći ne, ali nije lako ni graditi državu
i što ćete napraviti ...