Hrvatska 11. u EU po izdvajanju za obranu

Dvadeset osam država članica EU za troškove obrane izdvaja 200 milijardi eura, što je 1,3 posto europskog BDP-a. Države članice eurozone za obranu su 2016. usmjerile 0,2 posto BDP-a, objavio je jučer europski statistički ured Eurostat.

Po izdvajanjima za obranu Hrvatska se među državama članica EU nalazi na visokom jedanaestom mjestu s 0,2% udjela BDP-a. Godine 2016. omjer izdataka za obranu države prema BDP-u varirao je od 0,3% u Irskoj, 0,4% u Luksemburgu, 0,6% na Malti i Austriji do 2,4% u Estoniji, 2,1% u Grčkoj, 2,0% u Velikoj Britaniji i 1,8% u Francuskoj. Sličan omjer bio je i godinu dana ranije. Proklamirani cilj NATO-a je da svaka zemlja izdvaja 2% posto svog BDP-a za obranu, no najnoviji podaci za 2016. pokazuju da su taj cilj dostigle samo tri članice EU.

Prozivke SAD-a

Europska bi unija, prema zajedničkom dogovoru NATO-a iz 2014., zapravo za obranu trebala izdvojiti dodatnih 100 milijardi eura u odnosu na dosadašnja izdvajanja, a rok do kojega bi trebali dublje zahvatiti u javni novac postavljen je na 2024. godinu. No, zasad nijedna članica nije značajnije povećala vojni budžet. Sjedinjene Američke Države za vojsku daju nešto više od tri posto BDP-a, zbog čega Donald Trump svako malo dijeli lekcije svojim europskim partnerima te ih poziva da više novca usmjere za vojne svrhe. Eurostat jučer podsjeća da Europska unija izdvaja petinu javnog novca na socijalnu zaštitu svojih građana, za zdravstvo odlazi 7,1% godišnjeg BDP-a, obrazovanje 4,7%. Izdaci za obranu veći su od javne potrošnje za rekreaciju, kulturu i vjeru, koja iznosi 1,0% BDP-a, zaštitu okoliša (0,7%) te stambene i društvene pogodnosti (0,6%).

Milijarda više

Na razini EU-28, zamalo polovica (46%) ukupnih rashoda za “obranu” odnosilo se na naknade, plaće i socijalne doprinose za vojsku i zaposlene na poslovima obrane, 31% je bilo namijenjeno redovnim troškovima sustava, a 20% kapitalnim ulaganjima među ostalim i u novu opremu. Istraživanje i razvoj na obrani činili su neznatan dio rashoda države u svim zemljama, osim Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. U apsolutnom smislu, Velika Britanija je najviše potrošila na obranu – 47 milijardi eura – što je gotovo svaki četvrti euro potrošen u EU, slijedi Francuska s 41 milijardom eura (20% vrijednosti EU), Njemačka (33 milijarde eura, ili 16%) i Italija (22 milijarde eura, ili 11%). Zajedno, ove četiri države članice nose 71% ukupnih izdataka za obranu u EU. Hrvatska je 2016. godine za troškove obrane izdvojila 4,27 milijardi kuna, što predstavlja 1,2 posto našeg BDP-a i u prosjeku je eurozone. Da bi digli izdvajanje na dva posto, za obranu bi trebalo izdvojiti oko sedam milijardi kuna. Vojni je proračun ove godine skočio na 4,8 milijardi kuna, a u iduće tri godine Vlada ga planira povećati za milijardu kuna kako bi nabavila nove borbene avione. Europska je unija 2016. imala istu razinu izdvajanja za obranu kao i 2015. godine.