Hrvatsko ribarstvo iz godine u godinu raste i ostvaruje sve bolje rezultate iako se nalazi pred brojnim izazovima, od digitalizacije, zelene tranzicije pa do klimatskih promjena. Rečeno je to na dvodnevnoj 14. Međunarodnoj konferenciji o akvakulturi koja se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore organizira u Vukovaru. Govoreći o hrvatskoj akvakulturi potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević rekao je kako je suša tijekom protekle godine nanijela velike štete akvakulturi u pojedinim mikro lokacijama toplovodnog uzgoja. Napomenuo je kako je Hrvatska s jedne strane zemlja koja ne proizvodi dovoljno hrane, koja u vanjskotrgovinskoj razmjeni ima veliki vanjskotrgovinski deficit, ali i da s druge strane sa zadovoljstvom se može reći kako proizvodi ribarstva u razmjeni bilježe višegodišnji suficit.
- Prošle smo godine imali suficit od 65 milijuna eura, uvezli smo ribljih proizvoda u vrijednosti od 247 milijuna eura, ali smo istovremeno i izvezli u vrijednosti od 312 milijuna eura. Kontinuirano nam raste broj zaposlenih u akvakulturi, broj investicija, proizvodni kapaciteti i prihodi naših proizvođača. Važno je i naglasiti kako u Hrvatskoj imamo apsurd, a to je činjenica da smo s jedne strane mediteranska zemlja, zemlja koja ima dobar potencijal u uzgoju ribe, dobre rezultate i dobru vanjskotrgovinsko razmjenu, ali s druge strane prosječna potrošnja ribe po stanovniku je 23 kilograma i ispod smo prosjeka Europske unije - rekao je Kovačević.
Tijekom konferencije rečeno je kako hrvatska akvakultura ima veliki socioekonomski značaj, pogotovo u ruralnim područjima i na otocima gdje se stanovništvo zapošljava kroz cijelu godinu i ima veliku sinergiju s drugim djelatnostima. Očekuje se dalji rast proizvodnje i pozitivnih rezultata u čemu će im pomoći i 340 milijuna eura novaca iz europskih fondova za razdoblje do 2027. godine.
Predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HKG Ksenija Vukman rekla je kako je na području Republike Hrvatske trenutno u funkciji oko 12.000 hektara slatkovodnih ribnjaka kao i da je do prije desetak godina više od polovice ribnjaka u Hrvatskoj bilo bez proizvodnje i zaraslo.
- Unazad desetak godina napravljene su višemilijunske investicije, ribnjaci su stavljeni u funkciju, pokrenuta je proizvodnja, vratila nam se bioraznolikost na ribnjacima i otvorena je prva tvornica za preradu slatkovodne ribe. Nakon više godina stagnacije i pada proizvodnje konačno smo dočekali i rast. U 2021. godini ukupna proizvodnja slatkovodne ribe povećana je za 46 posto sa velikim naglaskom na toplovodnu ribu gdje je povećanje bilo gotovo 60 posto – rekla je Vukman.
Govorio je i predsjednik Grupacije marikulture Udruženja ribarstva HKG Ivan Leko. Pričao je o stanju marikulture u Republici Hrvatskoj rekavši kako je 2021. godina završena s rekordnom proizvodnjom u marikulturi. Prema njegovim riječima postignuti su rekordi u proizvodnji tune gdje smo prešli 5000 tona, brancina preko 9000 tona dok proizvodnja školjki stagnira. U 2022. godini očekivanja su da ćemo prikazati daljnji rast i zapravo se približiti ispunjenju brojki koje su postavljene u ciljevima Nacionalnog programa za razvoj akvakulture za 2027. godinu – istakao je Leko.
VIDEO: Vozio se u suprotnom smjeru pa susreo policiju: Jurio je po zaustavnoj traci, a auti su mu blicali