Sjedinjene Američke Države pokrenule su proces sklapanja bilateralnih ugovora kojima se zemlje potpisnice međusobno obvezuju da svoje državljane neće ni pod kojim uvjetima izručivati novoosnovanom Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Pravno pokriće za sklapanje tog sporazuma SAD je pronašao u članku 98. Rimskog statuta.
Hrvatska, BiH, SRJ i Slovenija Americi su iznimno zanimljive zbog velikog broja američkih vojnika koji sudjeluju u mirovnim operacijama ili se logistički koriste ovim područjem.
Kad očekujete službeni odgovor hrvatskih vlasti na uručen zahtjev za sklapanjem sporazuma o neizručenju američkih državljana ICC-u?
- Hrvatska se Vlada ne namjerava žuriti s odlukom. Mi nismo zadali nikakav rok, iako smo rekli da bismo odgovor voljeli imati što prije, dakle, čim Vlada bude spremna.
Različiti pogledi u EU
Vlada čeka zajednički stav EU.
- Rečeno je da Hrvatska neće odgovoriti prije nego što se vidi odluka EU, ali vidjeli smo kako su europski ministri na neformalnom sastanku u Danskoj imali različite poglede. Europska komisija dala je svoje mišljenje, ali želim naglasiti da Komisija ne može imati glavnu riječ. Vijeće EU dosad nije službeno obznanilo stav, još se traži mogućnost kompromisa unutar EU. Ne mogu predviđati hoće li ga postići, ali mogu reći da smo posve sigurni da će članice EU, možda ne sve, naposljetku s nama potpisati takve sporazume. To je sada već sasvim jasno, kao i da će ih potpisati neke europske zemlje koje još nisu u EU. Zemlje kandidati nisu ni na koji način obvezne čekati zajednički stav EU.
Hoće li Hrvatska, ako odbije potpisati taj bilateralni sporazum, ostati bez američke potpore za ulazak u NATO?
- Hrvatska u svakom slučaju nije kandidat za ulazak u NATO na praškom summitu. To, dakle, za Hrvatsku nije primarni problem. Ni jednoj zemlji kandidatu mi nismo rekli da su izravno povezani potpisivanje bilateralnog sporazuma o ICC-u i odlučivanje o ulasku u NATO, ali uvijek postoji mogućnost da se u Kongresu, prilikom procesa ratifikacije ulaska novih zemalja, postavi to pitanje. Ne mogu jamčiti , dakle, jamčiti da se to neće pojaviti kao važan faktor u procesu ratifikacije, ali dosad administracija nije donijela nikakvu političku odluku ili iznijela kandidatima da su ta dva pitanja povezana.
Postoji također opasnost da će SAD obustaviti svaku vojnu pomoć zemljama koje su prihvatile Rimski statut, a odbijaju potpisati bilateralne sporazume o neizručenju američkih državljana ICC-u.
- Ta mogućnost postoji, ali još je rano konkretnije govoriti, s obzirom na to da su dosad samo četiri zemlje potpisale takve bilateralne sporazume. SAD je već donio zakonski akt s odredbom o uskraćivanju svake vojne pomoći zemljama koje su prihvatile ICC, osim zemljama NATO-a i tzv. "glavnim saveznicama". Propisan je, znači, postupak koji predsjednik može primijeniti, ali još je prerano znati kako će se primjenjivati.
Zašto se SAD toliko protivi ICC-u kad je taj sud zamišljen kao posljednja stepenica do koje se stiže samo ako nacionalno zakonodavstvo ne pokrene postupak za kažnjavanje počinitelja najtežih djela?
- Mi takvima sami sudimo i sudit ćemo ubuduće, baš kao što su to radile i druge zemlje koje imaju svoje vojnike u mirovnim operacijama. Oko ICC-a nas muči niz pitanja, počevši od nedostatka vanjske kontrole rada tužiteljstva. Za razliku od Haaškog suda za bivšu Jugoslaviju, kojega je stvorilo Vijeće sigurnosti, ICC je stvoren na osnovi međunarodnog ugovora bez presedana - on stvara instituciju koja namjerava imati jurisdikciju nad svima, bez obzira na to je li riječ o strankama ugovora. Sud za bivšu Jugoslaviju i Ruandu i donekle sud za Sijera Leone formirani su za specifične slučajeve, pod specifičnim okolnostima i u specifičnom razdoblju, gdje nije bilo volje ili mogućnosti da se lokalne vlasti nose s tim situacijama.
Ne želimo biti obvezni
Na svijetu još postoje zemlje koje vode diktatori koji za zločine što ih počine neće biti izvedeni pred sud u svojoj zemlji.
- Ako se to pokaže potrebnim, uvijek postoji opcija uspostave međunarodnog suda. To je nešto što Vijeće sigurnosti može uvijek učiniti. Nadalje, mi ne namjeravamo uništiti ICC i želju drugih zemalja da ga koriste, mi samo ne želimo da mi budemo obvezni. Nećemo prihvatiti ugovor koji je stvorila jedna grupa zemalja da bi obvezivao sve zemlje na svijetu na osnovi nekih "visokih načela".
Koliko je značenje novootkrivenog zakona o izručenju koje je Kraljevina Srbija početkom prošlog stoljeća potpisala sa SAD-om, a koji obvezuje i Hrvatsku?
- U lokalnim je medijima objavljeno da je taj zakon spomenuo glasnogovornik State Departmenta u kontekstu ugovora o ICC-u, ali naše provjere nisu utvrdile točnost te informacije. Hrvatska i SAD imaju standardni ugovor o ekstradiciji koji je naslijeđen sukcesijom i koji funkcionira, ali to nema nikakve veze s pitanjem ICC-a. Sada se vode razgovori o potpuno novom sporazumu na osnovi članka 98. Statuta. Trebalo bi znati da su nam tijekom rasprave o obnovi misije UN-a u BiH mnoge zemlje sugerirale da ne opstruiramo obnovu mandata UN-a u BiH, već da radije ishodimo ovakve bilateralne sporazume koje dopušta Rimski statut.
Veleposlanik Prosper najavio je dolazak američkog tima eksperata i hrvatsko-američku koordinaciju koja bi trebala pomoći da se iz Haaga procesi vrate u Hrvatsku. Kada će oni stići?
- Trenutačno s Washingtonom razgovaramo o timu odgovarajućih stručnjaka. Nakon što utvrdimo detalje s Hrvatskom Vladom, oni bi trebali stići za otprilike mjesec dana. Procesuiranje ratnih zločina treba se vratiti na nacionalnu razinu. U Hrvatskoj postoji jasna volja za procesuiranjem ratnih zločina, ali i veliki izazovi, što ilustriraju procesi koji se trenutačno vode. Mi želimo ohrabriti takve procese jer vjerujemo da Haaški sud treba prestati raditi prije isteka ovog desetljeća, te da treba preuzeti samo "najviše razine", a ostale prepustiti nacionalnom pravosuđu.
Što mislite o dosadašnjem suđenju za zločine u Gospiću i Lori?
- Ne bi bilo u redu komentirati sudske postupke koji su u tijeku, ali istina je da su neki od tih slučajeva napredovali, a neki imaju puno teškoća. Očito je da treba ojačati sistem, sposobnost pravosudnog sustava da se nosi s posebno osjetljivim pitanjima poput sigurnosti svjedoka i dokaza. Mislim da vam je tu potrebna strana pomoć na tehničkoj razini.
Amerika je nadavno uskratila financijsku potporu Zelenoj akciji?
- Mi im nismo uskratili pomoć koju su već primali, već smo im, zbog različitih shvaćanja koje imamo oko GMO-a, odbili pružiti potporu iz US AID-ova programa za jačanje navladinih organizacija. Razlikujemo se u shvaćanjima oko GMO-a, a ne postoji obveza po kojoj bi američki porezni obveznici trebali davati novac grupi koja radi protiv američke politike.
Razgovarala Sanja Despot