Hrvatska bolja od Austrije

Da, vrlo je realno da Hrvatska ima 18 posto visokoobrazovanih u kategoriji stanovništva od 25 do 64 godine. Uočljiv je uzlazni trend posljednjih godina, ali osim formalnog obrazovanja, Hrvatska kao prioritet mora istaknuti i cjeloživotno učenje – sažetak je stajališta naših sugovornika, istaknutih sveučilišnih profesora, koji ipak upozoravaju da ćemo zaostajanje za najrazvijenijim zemljama, poput Finske, Danske, Nizozemske ili Irske, teško nadoknaditi. Jer, dok mi budemo pojačavali nastojanja, što u prvom redu znači ulaganja, da dosegnemo željene postotke, ostali će također razvijati svoje sustave.

Na razini Danske 2025.
– Ako nastavimo sadašnjim ritmom, današnju poziciju Danske dostići ćemo oko 2025. Činjenica je da postoje pozitivni trendovi, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje odgovara li nam to da na današnjoj poziciji Danske budemo za gotovo dva desetljeća – pita se predsjednik Nacionalne zaklade za znanost i visoko obrazovanje i prorektor Riječkog sveučilišta prof. Pero Lučin. I on, kao i njegovi kolege, ističe važnost cjeloživotnog učenja, fleksibilnost u zapošljavanju te sigurnost posla, a ne radnog mjesta. Očekuje da će bolonjski model pridonijeti uspješnosti studiranja te da će 60 posto studenata obrazovanje završiti diplomom. Rektora Zagrebačkog sveučilišta prof. Aleksu Bjeliša iznenadila je loša pozicija Austrije koja ima 17,6 posto
visokoobrazovanih.

Važan broj diplomiranih
– Nije toliki problem u postotku koliko u profilu i kompetencijama diplomiranih – drži prof. Bjeliš te naglašava da umjesto o broju upisanih treba voditi računa o broju diplomiranih. Unatoč našim postocima, drži da Hrvatska ima šansu biti konkurentna ostalim zemljama, ali samo uz uvjet da se i dalje potencira društvo znanja. – Obrazovanima treba prepustiti farme, dati im da organiziraju proizvodnju, jer oni su u stanju primijeniti nove tehnologije umjesto zastarjelih metoda – kaže prof. Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za visoko obrazovanje. Pozitivan trend, smatra, treba zahvaliti osviještenosti ljudi da im više obrazovanje otvara bolje radno mjesto te “opredjeljenju države za društvo znanja”.

– Podaci iz projekcija i procjena o broju visokoobrazovanih u Hrvatskoj koje je radilo Ministarstvo obrazovanja temeljeni su na znanstvenoj metodologiji i u dogovoru sa stručnjakom prof. Anđelkom Akrapom, pa stoga mogu biti službeno prihvaćeni i tako se tretirati – objasnila je pomoćnica ravnatelja Državnog zavoda za statistiku Mila Butigan.