BEČ – Pozdravnim govorom organizatorice skupa, direktorice Međunarodne istraživačke mreže iz Londona (International Research Networks - IRN) Pooje Samami u Beču je u srijedu počeo dvodnevni sastanak na vrhu o infrastrukturi i građevinarstvu zapadnog Balkana.
Sastanak je prigoda za predstavnike Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore Makedonije i Srbije da pred međunarodnim investitorima istaknu svoje prioritetne infrastrukturne, prometne, energetske i ostale projekte te otvorene međunarodne natječaje radi privlačenja stranog kapitala na europski Jugoistok.
Skupu su, između ostalih, nazočni i predstavnici Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te drugih međunarodnih financijskih institucija.
– Uvjereni smo da je budućnost zapadnog Balkana u Europskoj uniji – rekao je glavni tajnik austrijskog ministarstva europskih i međunarodnih poslova Johannes Kyrle otvarajući skup.
Istaknuo je da Hrvatska 1. srpnja ulazi u EU, izrazivši uvjerenje da će je slijediti i Crna Gora koja je s Unijom već otvorila pregovor te Srbija i Makedonija, zemlje s kandidatskim statusom. Dodao je kako se očekuje da BiH nastavi s reformama i podnese zahtjev za članstvo u EU.
– Sa 12 milijardi eura Austrija je najveći strani ulagač u zemlje regije – rekao je Kyrle, napomenuvši kako Austriju sa zapadnim Balkanom vežu povijesni, geografski i gospodarski odnosi. Posebno je istaknuo važnost ulaganja u prometnu i energetsku infrastrukturu te obnovu ratom uništene infrastrukture na tom području.
Hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota podsjetio je da se približava 1. srpanj kada će Hrvatska ući u EU, napomenuvši kako će naša zemlja infrastrukturne projekte financirati i iz Unijinih fondova.
– Hrvatska će svoj ulazak u EU iskoristiti za poticanje ne samo vlastitih infrastrukturnih projekata nego i onih zajedničkih s našim susjedima – napomenuo je Bakota, dodavši kako na RH treba gledati kao na "mogući most povezivanja EU s jugoistokom Europe".
Bakota je naveo neka od mogućih ulaganja u hrvatsku infrastrukturu, kao što su započeta privatizacija zagrebačke Zračne luke, modernizacija željezničke pruge Zagreb – Rijeka, revitalizacija rafinerije Sisak, LNG terminal na Krku, hidroelektrana Plomin i druge infrastrukturne i građevinske objekte.
U vezi s poboljšanjem prometne infrastrukture u RH, istaknuo je da Vlada priprema nacionalnu Strategiju razvoja prometa te da je izgradnja paneuropskog prometnog koridora X jedan od hrvatskih prioriteta.
Prvog dana bečkog summita svoje infrastrukturne projekte nazočnim političarima, gospodarstvenicima i financijašima predstavili su i zamjenik ministra za komunikaciju i prijevoz Bosne i Hercegovine Rudo Vidovič, ministrica regionalnog razvoja i lokalne samouprave Srbije Verica Kalanović te diplomatski predstavnici Albanije i Makedonije.
Vidović je rekao da su prometni koridor 5C, osobito A1-jug od 337 kilometara, sliv rijeke Save, preuzimanje zračnog prostora nad BiH te digitalizacija bosanskohercegovački prioriteti.
Kalanović je izrazila nadu da će Srbija do 2020. godine biti umrežena u transeuropske prometne koridore.
– Srbiju vidimo kao zemlju čvrsto vezanu uz susjede, koja produžava mrežu prema velikim koridorima – istaknula je.
Predstavnik Europske komisije za regionalne programe Yngve Engström naglasio je važnost razvoja prometne i energetske infrastrukture i građevinarstva u zemljama zapadnog Balkana za privlačenje stranih investitora. Kao moguće izvore financiranja projekata naveo je EU te bilateralno donatorstvo i međunarodne financijske institucije. Upozorio je na nužnost uspostave transparentnih ulagačkih i zakonskih okvira u zemljama regije.
Cilj bečkog sastanka na vrhu jest pružiti zemljama regije mogućnost predstavljanja svojih gospodarskih potencijala i planova, rasprava o tome što čine i mogu činiti glede poboljšanja infrastrukturnog ozračja te otvaranje vrata potencijalnim stranim investitorima.
>>Austrijski ulagači žele RH u EU i traže da se otvori stranom kapitalu