Vladini savjetnici za monetizaciju autocesta pogrešno su izračunali koncesijsku naknadu pa će Hrvatska, ako se taj Vladin plan ostvari, dobiti od 2,8 do 3,5 milijardi kuna manje nego što bi trebala.
To je jedan od zaključaka znanstvenog rada Osvrt na predloženi model monetizacije autocesta u Hrvatskoj mr. Mate Kosora sa Sveučilišta u Zadru.
Nisu provjeravali izračun
Naime, Kosor navodi da su savjetnici u svom izvješću “Monetizacija javnog duga vezano za društva HAC i ARZ” naveli indikativnu vrijednost koncesijske naknade od 17 milijardi kuna na 30 godina do 23 milijarde kuna na 50 godina. Do tih su iznosa došli na temelju ukupnog prihoda od cestarina u 2012. – 1,766 milijardi kuna, što je umanjeno za 15 posto prihoda (pokriće rizika koncesionara) i za troškove upravljanja i održavanja u 2012. No, Kosor upozorava da u te prihode nisu uvršteni svi ostali prihodi koje bi uz cestarinu ubirao koncesionar, a koji su u 2012. ukupno za ARZ i HAC iznosili oko 140 milijuna kuna. To su prihodi od oglašavanja, najma odmorišta s benzinskim crpkama, naplata štete... Kosor upozorava i da su savjetnici uzeli prihode od cestarine u 2012., a da su sredinom te godine cestarine porasle pa su u prvoj polovici 2013. godine prihodi od cestarine bili viši za 42 milijuna kuna. Ukupno su savjetnici tako prihod umanjili za 182 milijuna kuna.
– Zadržavajući istima sve ostale parametre korištene u izračunu savjetnika, ove korekcije prihoda povećavaju indikativan iznos transakcije monetizacije za čak 17 posto – oko 19,8 milijardi kuna za koncesiju na 30 godina i 26,5 milijardi kuna za 50 godina – navodi Kosor.
Konzervativna procjena
On u razgovoru za Večernji list kaže da nije velik problem veličina greške, nego to što stručne službe u Ministarstvu prometa nisu uspjele to prepoznati. A to onda govori da nitko iz Ministarstva nije provjeravao ili neovisno računao ocjene i zaključke koje je dao savjetnik monetizacije. Još veću štetu za državu pak donijet će rizici od koncesioniranja. Njih je Kosor procijenio na tri do 45 milijardi kuna. Te iznose naime Hrvatska bi mogla izgubiti za trajanja koncesije. Ti se rizici odnose, primjerice, na državna jamstva koncesionaru za očekivani promet, a koji bi mogli ugroziti zbivanja poput naftnih kriza 70-ih godina. Kod svoje procjene on je koristio i dosadašnja iskustva s koncesionarima na Istarskom ipsilonu i autocesti Zagreb – Macelj, kojima država daje milijunske potpore.
– Rizici monetizacije, koje sam naveo, ali sam izbjegao precizniju kvantifikaciju iako sam dao okvir, stvarni su i dosta realni jer ne postoji dovoljno stručnosti koja bi osigurala da će se rizici ograničiti i da će se uopće o njima voditi računa – upozorava Kosor. Dodaje da je njegova procjena konzervativna, što znači da rizici teško mogu biti manji od tri milijarde kuna, ali lako bi se moglo dogoditi da budu čak 50 milijardi. Kosor je magistrirao matematiku na Sveučilištu u Houstonu, a trenutačno završava doktorat na zagrebačkom Prirodno-matematičkom fakultetu.
>>Počelo prikupljanje potpisa za referendum i u Bjelovaru
>>Rino Štorić: 'Prvog dana odaziv za prikupljanje potpisa je iznad svih očekivanja'
>>'Monetizacija nije prodaja autocesta. I dalje ćemo biti vlasnici istih autocesta'
Čista pljačka ovoga puta na sdp. način, kao da nam nije bilo dosta? Ne dajmo ceste!!