Hrvatska će u iduće dvije godine rasti sporije od zemalja srednje i istočne Europe, pokazuju prognoze analitičara UniCredita. Naime, Hrvatskoj ta banka predviđa rast od 1,1 posto BDP-a iduće godine te lagano ubrzanje na 1,5 posto rasta u 2017., dok se većini konkurentskih zemalja predviđa brže napredovanje gospodarstva. Bugarska. Poljska, Rumunjska te Slovačka rast će po stopama višima od tri posto, pri čemu će Poljska imati najbolju situaciju jer joj se smiješi povećanje BDP-a za gotovo osam posto u dvije godine. Zaostaju Slovenija i Srbija s rastom oko dva posto, što je ponovno uvjerljiviji iskorak od onoga koji se najavljuje za Hrvatsku.
U komentaru analitičari ističu da će u 2016. okruženje za srednju i istočnu Europu ostati povoljno zbog očekivanog učvršćenja rasta eurozone, zadržavanja niskih cijena nafte i vrlo niskih kamatnih stopa koje su posljedica mjera kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke. Rusija i Ukrajina, kažu analitičari, u težoj su situaciji jer ih je pogodila niska cijena nafte pa zato najavljuju da bi se Rusija mogla suočiti i s povratkom u recesiju, točnije padom BDP-a za 0,9 posto iduće godine. Za dvije godine najavljuju restriktivniju monetarnu politiku ECB-a i usporavanje rasta. Promjena politike niskih kamatnih stopa u SAD-u, kažu u UniCreditu, prije svega pogađa Hrvatsku i Srbiju koje moraju uravnotežiti proračune i smanjiti deficite. Analitičari najavljuju i da će u dvije godine pred nama glavni pokretač rasta ostati domaća potrošnja, ali i da se u 2017. očekuje usporavanje izvoza u razvijenu Europu. Za razliku od javnih, privatna ulaganja vjerojatno će se ubrzati zbog više profitabilnosti tvrtki i rasta kreditiranja. Najavljuju i bolje stanje tržišta rada kao i povećanje plaća u regiji.
Kako je to moguće? Mjesecima nam Kukuriku koalicija puni uši o silnim uspjesima njihove vlade i danas ministri na odlasku tvrde da je sve za pet. Ako ništa drugo, dobro su nas učvrstili na zadnje mjesto po rastu BDP-a u EU.