Hrvatska bi mogla hitno uvesti porez na inozemne mirovine svojih građana kako bi izbjegla da takve poreze plaćaju u zemljama u kojima su ostvarili pravo na mirovinu.
Pet godina unatrag
Njemačka je pozvala 82 tisuće hrvatskih državljana koji su mirovine zaradili u Njemačkoj da retroaktivno plate porez na sve mirovine koje su primili još od 2007. i to nakon što su shvatili da Hrvatska ne oporezuje inozemne mirovine. Od ove godine primjer Njemačke slijedit će i Austrija, koja je također poslala obavijest hrvatskim vlastima da planira uvesti porez na mirovine koje se isplaćuju hrvatskim građanima. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazao je da će se idući tjedan sastati sa stručnjacima porezne uprave kako bi dogovorili daljnje postupke i vidjeli može li Hrvatska uvesti porez nakon što je to učinila Njemačka i tako omogućiti da se porez plati u Hrvatskoj.
Prema podacima koji su njemački mirovinski fondovi dostavili HZMO-u, oni su 2010. isplatili oko 292.5 milijuna eura na račune 81.188 hrvatskih državljana. Koliko je među njima poreznih obveznika poznato je samo vlastima u Njemačkoj, ali ne i Hrvatskoj. Podataka za Austriju nema, no riječ je o zemlji u kojoj su Hrvati bili tradicionalno najbrojniji strani radnici pa je vjerojatno i broj austrijskih umirovljenika sličan njemačkom. Hrvatska s te dvije zemlje ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prema kojem prednost u naplati poreza ima država u kojoj se živi. Kako je Hrvatska izuzela inozemne mirovine iz obaveze plaćanja poreza, Njemačka je iskoristila tu priliku i sama ga uvela. Austrija će učiniti isto, osim ako se hrvatska vlada ne odluči na hitno proširenje poreza i na inozemne mirovine. Inače, domaći umirovljenici plaćaju porez na sve mirovine iznad 3200 kuna mjesečno. Njemačka također ima granicu prihoda do koje se ne naplaćuje porez, 677 eura mjesečno ili 8004 eura godišnje mirovine, ali, prema izjavama njemačkih poreznih savjetnika oslobođenje nije lako dobiti i treba ga dokazati nizom potvrda.
Ministar Mirando Mrsić izabrao je sjedište Zavoda za zapošljavanje za svoju prvu ministarsku konferenciju za novinare. Kazao je da će ubuduće podaci o broju nezaposlenih biti dostupniji. Objavljivat će se dva puta mjesečno a nova vlada počinje mandat sa 315.438 nezaposlenih.
Izazov
– To je izazov koji stoji pred nama. Ne bojimo se novog vala nezaposlenosti. Stanje je takvo kakvo je, od njega ne treba bježati. Učinit ćemo sve da se amortizira novi udar – prokomentirao je ministar Mrsić procjene ekonomista da nas ove godine čeka 50 tisuća novih otkaza. Njegovo je mišljenje da bi Hrvatska mogla povećati zaposlenost za 5 posto kada bi se cijena rada smanjila za 10 posto, jer je previsoka.
– S drugim resorima radit ćemo na smanjenju poreznog opterećenja. Ne ide se na smanje plaće, rekao je Mrsić. Zavod za zapošljavanje više će se obraćati lokalnim jedinicama, a već idući mjesec krenut će novi javni radovi, posebno za njegovateljice u domovima za starije i bolnicama. U Hrvatskoj je zaposleno 52,3 posto radno aktivnog stanovništva, a Vladin cilj je do 2015. broj zaposlenih podići na 60 posto radno aktivnog stanovništva., rekao je Mrsić.
U tu svrhu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pripremit će mjere za aktiviranje dugotrajno nezaposlenih osoba, legalizirati neformalni rad, smanjiti porezno opterećenje za NKV radnike i osigurati dovoljno kvalitetnih informacija za razvoj karijere i odabir kvalifikacija. Država će mladima financirati pripravnički staž.
9