Trinaest od 27 država članica Europske unije uspjelo je formalno predati Europskoj komisiji svoje nacionalne planove oporavka i otpornosti (NPOO) u roku, do kraja travnja, a Hrvatska nije među njima.
U Bruxellesu, međutim, nema nikakve panike jer u Komisiji taj rok doživljavaju fleksibilno i očekuju da će i preostalih 14 država članica završiti formalnu predaju tog dokumenta u sljedećih nekoliko tjedana. Trinaest zemalja koje su predale dokumente, bez kojih nitko ne može ni početi povlačiti novac iz novog europskog fonda za oporavak od korona-krize su: Belgija, Danska, Grčka, Njemačka, Francuska, Španjolska, Italija, Latvija, Luksemburg, Austrija, Portugal, Slovačka i Slovenija.
Datum 30. travanj, zapisan u uredbi kao rok, u Komisiji tumače kao “orijentacijski datum, ne krajnji rok”. Nekim državama članica, dodaju glasnogovornici Komisije, treba još par tjedana da finaliziraju svoje planove kako bi postigli “potrebnu ravnotežu i kvalitetu”.
Hrvatska još ne zna svoj datum
Hrvatska, prema neslužbenim informacijama naših izvora, još nema ciljani datum formalne predaje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, nego je u fazi da će, kako nam je preneseno, sljedećeg tjedna biti jasnije kad će formalno predati taj plan. Vlada je, podsjetimo, usvojila prijedlog NPOO-a na sjednici 29. travnja, ali ga nije formalno predala Komisiji, nego ga je poslala Komisijinim službama, s kojima blisko surađuje, na finalne konzultacije.
– Naš je plan zahtjevniji u odnosu na druge. Pokriva puno šire reforme i investicije nego planovi drugih država, s obzirom na to da Hrvatska iz fonda za oporavak i otpornost očekuje iznos ekvivalentan 12 posto BDP-a. Takav postotak nema nijedna druga država. Poslali smo konsolidirani dokument koji sad finalno usuglašavamo, prolazimo detalj po detalj. Ne želimo se dovesti u rizik da predamo plan, pa nam ga odbiju i vrate. To bi bio problem. Prolazimo, dakle, konačno usklađivanje – kaže Zvonimir Savić, savjetnik premijera Andreja Plenkovića.
Bugarska, Češka, Rumunjska, ali i Švedska i Nizozemska spominju se u Bruxellesu kao zemlje koje formalnu predaju svojih NPOO-ova najavljuju čak za lipanj. Hrvatska nije u toj skupini, nego se očekuje ipak da će biti spremna za tu formalnost tijekom svibnja.
Europska komisija, nakon što formalno zaprimi sve nacionalne planove, ima dva mjeseca za analizu svakog pojedinog plana na temelju 11 kriterija. Među tih 11 kriterija gleda se i je li NPOO predvidio izdvajanje 37 posto novca za investicije i reforme koje pomažu ispunjenju klimatskih ciljeva te daljnjih 20 posto za digitalnu tranziciju. Ali među tih 11 kriterija je i onaj koji gleda je li pojedini NPOO takav da će jačati potencijal gospodarskog rasta zemlje i stvarati radna mjesta otporna na krize.
Također, kriterij po kojemu Komisija ocjenjuje neki plan oporavka je i ispunjavanje ekonomskih preporuka koje je radnija Komisija dala državi članici. Nakon tog dvomjesečnog posla, o Komisijinu prijedlogu s analizom i (očekivano prolaznom) ocjenom za svih 27 NPOO-ova glasa Vijeće Europske unije, koje ima četiri tjedna za konačno usvajanje planova i provedbene odluke. Tek ta odluka Vijeća, odnosno svih 27 država članica zajedno, otvara put za isplatu prvog novca, predujma u visini 13 posto alociranog novca za svaku državu.
Brže cijepljenje diljem Europe
Upravo zbog činjenice da u Europskoj uniji treba dulje vremena da novac za oporavak zaista poteče prema gospodarstvu, američko gospodarstvo brže se počelo oporavljati nego europsko. U euro zoni je u prvom tromjesečju zabilježen pad BDP-a od -0,6 posto, što znači da se i formalno događa recesija s dvostrukim dnom, dok je u SAD-u zabilježen rast od 1,6 posto BDP-a.
EU je u ljeto prošle godine postigla povijesni dogovor o zajedničkom izdavanju obveznica, prvom takvom poduhvatu u razvoju Unije, s ciljem financiranja ujednačenog oporavka od korona-krize, ali toj nikad većoj količini novca iz europskog proračuna treba dulje vremena da stigne do gospodarstva nego što treba novcu iz također povijesno velikog američkog programa stimuliranja ekonomije u doba globalne pandemije.
– Diljem Europe sada vidimo da se ubrzavaju kampanje cijepljenja. Paralelno, sad je još važnije da lansiramo “EU iduće generacije”. Ekonomski oporavak mora ići ruku pod ruku s poboljšanjem zdravstvene situacije na terenu - poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
EU uvodi COVID putovnice, Vijeće Europe upozorava na ljudska prava
Plan je da se povuku novci i bace u crnu rupu zvanu javni sektor... A što sad, takav je plan strateškog razvoja Hrvatske gdje je opet glavni fokus na "jačanju" države i javnih struktura. Znači politika koja nas je bacila na dno EU-a čvrsto se prakticira i dalje, najmanje do 2030. godine... Ako pogledamo što se desilo zadnjih 20 godina, realno je očekivati da ćemo te 2030. godine imati ispod 3 mil. stanovnika, da nećemo biti ništa bliži prosjeku EU-a, da će nas i Bugarska prestići i da će perspektive biti još gore nego danas... Imamo i sada primjere kako se "razvija" ovaj uhljebistan. Ne valja sustav socijalne skrbi. I što sad, ma naravno, zaposlit ćemo još 200 ljudi... Gubi se preko 50% pitke vode u sustavu vodovoda, što ćemo napraviti? Naravno, osnovati institut za vodu i zaposliti hrpu uhljeba... Imamo problem s HGK, ništa ne radi i potpuno je nepotrebna, što napraviti? Naravno, zaposliti još 100 uhljeba... Zar stvarno netko misli da tu može biti bolje? Sigurno ne može za stručne i sposobne...