Hrvatska frontmen Srednje Europe

Na ministarskoj konferenciji zemalja EU u Luxembourgu otvorena je nova stranica povijesti Staroga kontinenta. Svojom ulogom i snažnim angažmanom za početak pregovora između EU i Hrvatske, austrijski je kancelar Wolfgang Schüssel uveo bečku diplomaciju na velika vrata. Definitivno je s ovih prostora nestao versailleski poredak, na kojemu su počivale obje Jugoslavije. Nakon Luxembourga iščeznula je i politika "ravnoteže sila", koju je potkraj 19. stoljeća formulirao britanski lord Palmerston i koju su Britanci dosljedno nastojali primjenjivati i u Europskoj uniji.

Tako je još srpskom premijeru Zoranu Đinđiću bilo osigurano, doduše "poluslužbeno", da Hrvatska u EU ulazi samo zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom. Britanija i neke zemlje EU smatrale su da će Hrvatska u "balkanskom paketu" biti blokirana kao nekad u Jugoslaviji te da neće pridonijeti jačanju Srednje Europe. Otvaranjem pregovora s Europskom unijom Hrvatska definitivno izlazi iz jugokonteksta. Stari će kontinent sada u zemljopisnom smislu postati zaokružena cjelina od Baltika do Jadrana.

Dva su faktora bila presudna za Schüsselov odlučan nastup. Prvo, ujedinjena Njemačka u ovom je trenutku politički slaba. Nisu se ispunila očekivanja pobornika Srednje Europe, koji su mislili da će upravo Njemačka oživjeti i povesti Stari kontinent. Nema sumnje da će se to dogoditi, ali očito u jednoj kasnijoj fazi. Danas, čini se da upravo Austrija preuzima ulogu Njemačke. Beč je svoju diplomatsku postojanost pokazao na djelu u čvrstom pregovaranju s Britancima. Drugo, za razliku od Engleza, Austrijance Turska ne zanima.

 Beč također sudjeluje i priprema zemlju za globalizaciju, ali smatra da se "njegova Kina" nalazi, takoreći, pred kućnim pragom. Pritom se misli na zemlje nekadašnje Istočne Europe, na Ukrajinu, Bjelorusiju, Moldaviju i, dakako, na zemljopisno bliske balkanske zemlje. U tom kontekstu Schüsselu je trebao bliski i kompatibilan saveznik. Kancelar je sav svoj politički utjecaj upotrijebio da inaugurira Hrvatsku u jednog od frontmena nove, osnažene Srednje Europe.

Hrvatska iz povijesnog iskustva izvanredno poznaje europski jugoistok. Ona bi na ovim prostorima mogla čak postupno preuzimati ulogu Austrije. Ojačan članstvom u Europskoj uniji, Zagreb bi znatno mogao pridonijeti zajedničkoj europskoj vanjskoj politici. Vanjska crta Europske unije sada se neodgodivo pomiče prema jugoistoku. Priprema se uspostava schengenske granice prema Srbiji i Bosni. Hrvatski gospodarstvenici sada mogu s kudikamo više sigurnosti ulaziti u investicije, kupnju i općenito u gospodarsku ekspanziju prema europskom jugoistoku.