Hrvatska strahuje od ukidanja roaminga u čitavoj EU jer bi to možda dovelo do povećanja cijena mobilnog telefoniranja u nacionalnom prometu. Takav hrvatski stav iznio je zamjenik ministra prometa Zdenko Antešić na sastanku Vijeća EU u Bruxellesu, na kojemu je prvi put u odlučivanju o ukidanju roaminga rasprava bila otvorena.
Hrvatska nije jedina koja usporava odluku o ukidanju roaminga, čak 20-ak država smatra da čitav prijedlog pod nazivom “Povezana Europa” nije još spreman za usvajanje, no hrvatska javnost sada prvi put može čuti obrazloženje kojim Hrvatska brani svoj stav da ne treba ukinuti roaming.
Kažnjavanje većine
– Države članice koje su, poput Hrvatske, turističke destinacije imaju mnogo više roaming korisnika od drugih država članica. Zbog toga strahuju da će prerano izjednačavanje roaminga s domaćim cijenama, te smanjenje razine veleprodajnih cijena, prouzrokovati gubitke domaćim operatorima koji će morati provesti značajnija ulaganja kako bi povećali kapacitete svojih mreža. Ta ulaganja neće moći vratiti, čime se izlažemo velikoj opasnosti povećanja cijena za sve korisnike – rekao je Antešić, zamjenik ministra Siniše Hajdaša Dončića.
Kako je Večernji list ranije izvještavao na temelju neslužbenih informacija, hrvatska vlada drži se izračuna koji pokazuje da je zarada teleoperatora od roaminga stranaca na Jadranu puno veća od uštede hrvatskih građana koji putuju po EU. No, iz Antešićeva obrazloženja vidljivo je strahovanje da bi kompanije u slučaju ukidanja roaminga jednostavno povećale cijene u nacionalnom prometu. – To bi bilo kažnjavanje većine građana zbog koristi koju bi imalo 10 posto građana koji putuju – složio se i predstavnik Grčke. Komisija je predložila Vijeću i Parlamentu EU da se roaming ukine u prosincu 2016. No, dok je Parlament to lako prihvatio, Vijeće oteže.
Rok je prosinac 2016.
Italija, koja predsjeda Vijećem EU, proteklih je tjedana pokušala progurati paket, ali nije uspjela. Portugalski ministar predložio je da ukidanje roaminga, ako i bude dogovoreno, ne stupi na snagu u prosincu 2016., nego godinu i pol kasnije. V. Britanija i Rumunjska su među malobrojnim zemljama koje zdušno podržavaju prijedlog. Većina drugih ipak je na tragu stava koji je izrekla i Hrvatska:
– Važnije je da rješenja budu kvalitetna, a ne ubrzana – rekao je Antešić.
opet je na djelu pohlepa telekomunikacijskih kompanija. toliko so moćni da i ministrima naređuju što da kažu