Hrvatska i Mediteran imaju najniži natalitet

Hrvatska se već tri desetljeća ubraja u niskonatalitetne zemlje, sa stopom rađanja između 9 i 10 na tisuću stanovnika i stopom smrtnosti oko 11-12 na tisuću stanovnika. “Prirodni pad” stanovništva bilježimo od 1991. godine.

On je 1991. iznosio 3003 stanovnika jer rođeno je 51.829 beba, a umrlo 54.832 ljudi. Taj je pad 2003. godine dosegao čak 12.907 više umrlih nego rođenih, da bi na kraju 2017. godine iznosio 16.921, stoji u novom izvješću HZJZ-a o prirodnom kretanju u Hrvatskoj u 2017. godini.

Tada je, naime, bilo 36.556 živorođenih i 53.477 umrlih, a to je ujedno i dosad najveći prirodni pad stanovništva u RH.

Zbog ukupnog pada broja stanovnika za oko 50.000 u 2017. u odnosu na godinu prije, dakle i napuštanja zemlje, nije znatno pala natalitetna stopa, već je na negativan prirodni prirast više utjecao porast mortaliteta.

U svim je županijama zabilježen negativan prirodni prirast, a najniži vitalni indeks, od samo 44,1 živorođenog na 100 umrlih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji. Slijede Šibensko-kninska s 50 živorođenih na 100 umrlih, Sisačko-moslavačka (50,4 živorođena na 100 umrlih) i Karlovačka županija (50,6 živorođenih na 100 umrlih).

Dugogodišnji trend pad nataliteta prisutan je u cijeloj Europi, s povremenim oscilacijama. Prema Eurostatu, 2017. 15 zemalja EU-28 imalo je natalitetnu stopu od deset i više na tisuću stanovnika, a 13 ih ima stopu manju od 10/1000. Izrazito nizak natalitet zabilježen je, uz Hrvatsku, i u većini drugih mediteranskih zemalja među kojima prednjači Italija (7,6/1000), a niži natalitet od hrvatskoga bilježi i Grčka (8,2/1000 stanovnika), Španjolska i Portugal (8,4). Najviše stope nataliteta u EU-28 imaju Irska (12,9/1000), Švedska (11,5), UK i Francuska (11,4). Izvan EU to su Turska (16,1/1000) i Gruzija (14,3/1000).

Dok očekivano trajanje života u EU-28 za 2106. godinu bilo 81 godinu, u Hrvatskoj je te godine iznosilo 78,2 godine, da bi godinu dana kasnije palo na 77,9.