Hrvatska je u samo osam godina izgubila 36.191 srednjoškolca. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na početku školske godine 2021./2022. imala je samo 146.687 učenika srednjih škola, a na početku školske godine 2013./2014. imala ih je 182.878. Nažalost, neke županije izgubile su u tom razdoblju trećinu i više srednjoškolaca, a najveći gubitnici su Požeško-slavonska županija koja je ostala bez 36 posto srednjoškolaca, te Brodsko-posavska županija koja ih je izgubila 35,7 posto. Od ulaska Hrvatske u EU bilježimo strahovit pad broja srednjoškolaca.
Iako je Grad Zagreb lani imao najviše srednjoškolaca (35.611) u Hrvatskoj, a slijedile su ga Splitsko-dalmatinska (17.886), Osječko-baranjska (10.070) i Primorsko-goranska županija (9186), nema ni jedne županije u Hrvatskoj koja od 2013. nije izgubila znatan broj učenika srednjih škola. Čak je i Grad Zagreb u osam godina izgubio 11,7 posto srednjoškolaca ili njih 4732, a naša druga po veličini županija, Splitsko-dalmatinska, izgubila je 3533 učenika srednjih škola ili 16,5 posto, dok je Osječko-baranjska županija ostala bez više od četvrtine srednjoškolaca (26,7%) ili njih 3663.
Kada se gledaju siromašne županije i one s najmanje srednjoškolaca, Požeško-slavonska županija izgubila ih je 36 posto u osam godina i spala na 2529 srednjoškolaca, Brodsko-posavska županija izgubila ih je 35,7 posto i lani ih je brojila samo 4635, a izumiruća Ličko-senjska županija izgubila je 34,6 posto srednjoškolaca te ih je lani imala samo 1122. Sisačko-moslavačka županija izgubila je trećinu srednjoškolaca i spala na njih 3980, a trećinu srednjoškolaca izgubile su i Virovitičko-podravska županija koja je lani brojila samo 2580 učenika srednjih škola, te Vukovarsko-srijemska županija koja je spala na 5649 srednjoškolaca.
Višak zaposlenih u školama
Inače, u odnosu na broj srednjoškolaca u Hrvatskoj, nastavnika je u srednjim školama gotovo petina, njih 26.137 (17,81 posto). Kako pada broj učenika, za očekivati je da će samo jačati otpor kvalitetnim promjenama u obrazovnom sustavu na korist djece jer smanjenje broja učenika povlači za sobom višak radnih mjesta u obrazovnom sustavu, a s druge strane, uz sve ekonomske i druge probleme, nereformirani obrazovni sustav gurat će obitelji s djecom u inozemstvo. Kako se iz godine u godinu smanjuje broj rođene djece te je lani bilo samo 36.508 rođenih, a u prvih šest mjeseci ove godine rođeno je samo 16.801 dijete, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, to znači da će ove godine broj rođenih pasti ispod 36 tisuća.
U idućim godinama bit će sve manje prvašića čak i ako svi sa svojim obiteljima ostanu živjeti u Hrvatskoj. Naime, ove godine u školske klupe sjest će djeca rođena 2015. i 2016., od kada se bilježi znatan pad broja rođene djece jer ih je u obje te godine rođeno samo 37,5 tisuća, dok je primjerice 2014. rođenih boilo danas nedostižnih 39,5 tisuća, da ne spominjemo 2009. kada smo imali čak 44.577 rođenih. No, od ulaska Hrvatske u EU broj rođene djece je 2013. prvi put pao ispod 40 tisuća i od tada nezaustavljivo nastavlja padati. Kako će se to odraziti na budućnost zemlje komentira demograf Stjepan Šterc.
- Smanjivanje broja srednjoškolaca i prvašića svake godine evidentan je i nezaustavljiv trend na koji nitko ne reagira. Gubitak učenika srednjih škola je najveći mogući gubitak za jednu zemlju i izravno se odražava na broj upisa na fakultete, na broj radnika i ukupnu starost stanovništva. Takav pad broja srednjoškolaca izravni je pokazatelj iseljavanja obitelji s djecom i potvrđuje silinu iseljavanja iz Hrvatske jer za tu dob ne može biti stopa smrtnosti razlog depopulacije. Trend smanjivanja broja rođenih je, također, evidentan kao i povećavanja prirodnog pada stanovništva jer smo u prvih šest mjeseci ove godine dosegli gotovo 14.000 više umrlih nego rođenih i već treću godinu zaredom imamo više od 20.000 više umrlih nego rođenih. To je nešto što mora apsolutno zabrinuti svakog racionalnog tko upravlja zemljom - kaže Šterc.
Lani najviše smrti od 1945.
Inače, u Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci 2022. umrlo 30.487 osoba ili samo njih 1125 manje nego lani u istom razdoblju, što znači da ćemo i ove godine imati više od 60 tisuća mrtvih. Lani je umrlo rekordnih 62.712 građana, što je najviše umrlih poslije 1945., a toj rekordnoj brojci kumovalo je umiranje građana od COVID-a. Nažalost, zasad se ne vidi svjetlo na kraju tunela, jer ni iseljavanje građana nije zaustavljeno, pa su se lani u inozemstvo odselile čak 40.424 osobe, što je najviše iseljenih od 2017. i naravno da će broj iseljenih rezultirati nastavkom smanjenja broja učenika i broja rođenih jer se najviše iseljavaju mladi u dobi do 39 godina.
Video: Imate devizni račun s eurima? Evo što će promijeniti od 1. 1. 2023.
Eto to je zspjeh koji se hvali Hdz? Bez obzira na to pitajte one koji završe fakultet koliko im treba da se zaposle?