Hrvatska ima svoju interpretaciju ljudskih prava, braka i abortusa

Prvi put u nekoj od rasprava o ljudskim pravima unutar Vijeća Europske unije Hrvatska je i službeno zauzela konzervativan stav koji je bliži Mađarskoj i Poljskoj, državama članicama koje se manje-više otvoreno zalažu za kulturnu kontrarevoluciju unutar EU i pretvaranje liberalnih u neliberalne demokracije. Na nacrt dokumenta o prioritetima EU u međunarodnim forumima za ljudska prava ovih su dana, naime, stigla tri nacionalna stajališta: Hrvatske, Mađarske i Poljske. Kako je otkrio Novi list, hrvatsko stajalište naglašava da termin “seksualno i reproduktivno zdravlje i prava” ne tumače sve države jednako ni u svijetu ni unutar samog EU te da “Hrvatska tumači taj termin na način da ne uključuje abortus”.

Kao Poljska i Mađarska

Osim toga, u pismenom stajalištu Hrvatske naglašava se da će RH “posebnu pozornost posvetiti promicanju i zaštiti tradicionalne obitelji, temeljene na braku koji je definiran kao zajednica žene i muškarca te, kao takav, prirodna i temeljna jedinica društva”. Nije poznat sadržaj drugih dviju intervencija, tj. stajališta Mađarske i Poljske, no diplomati upućeni u raspravu o ovom dokumentu, koja se odvija iza zatvorenih vrata, kažu da je i poljska i mađarska vlada imala slične primjedbe kao i hrvatska. Hrvatska je, osim stavova o braku i abortusu, željela naglasiti da je odlučna u namjeri “podizanja svijesti o nasilju i progonu kršćanske i drugih vjerskih manjina u zemljama u kojima se vjerske slobode ne poštuju u potpunosti, posebno na Bliskom istoku”.

– To je velik i radikalan zaokret u vanjskoj politici na području ljudskih prava – smatra Joško Klisović, saborski zastupnik SDP-a i bivši zamjenik ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić.

– Dosad smo imali konsenzus na tom području. Bilo da je Vladu vodio HDZ ili SDP, imali smo zajedničku agendu kad je riječ o ljudskim pravima u vanjskoj politici. Upravo na toj agendi kandidirali smo se i izabrani smo u Vijeće za ljudska prava UN-a, a ta platforma se danas odbacuje i uvodi se jedna potpuno drukčija. Ne konzervativna, nego retrogradna – dodaje Joško Klisović.

Nije čuo primjedbe diplomata

No, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier ne vidi ništa neobično u stavu koji je Hrvatska zauzela na sastanku radne skupine unutar Vijeća EU.

– Mi smo, naravno, podržali zaključak Vijeća EU o tome što su prioriteti u području ljudskih prava u međunarodnim forumima. Ali išli smo s nadogradnjom. Nismo suzili, nego proširili vidike naših aktivnosti. Tražili smo da se uzme u obzir pitanje progona vjerskih manjina i dali smo objašnjenje o tome kako mi interpretiramo pojam seksualnih i reproduktivnih prava – kaže Stier. Na pitanje je li do njega doprla primjedba neimenovanih stranih diplomata da je Hrvatska tom intervencijom zauzela neliberalnu i krajnje konzervativnu poziciju kao i Mađarska i Poljska, Stier kaže da nije.

– Sve što smo napisali u skladu je s Ustavom RH, Poveljom EU o temeljnim pravima i programom Vlade RH. Mi imamo jasnu politiku, jasne stavove, to su stavovi jedne demokršćanske, narodnjačke stranke – dodaje Stier, koji je svojedobno, kao europarlamentarac, sudjelovao u organizaciji posjeta Željke Markić Europskom parlamentu u Strasbourgu, a nedavno je imenovao Ladislava Ilčića za posebnog savjetnika u Vladi. Strani diplomati u Zagrebu iz nekih od najliberalnijih zapadnih država raspitivali su se još uoči formiranja Vlade premijera Andreja Plenkovića hoće li Plenković i Stier odvesti Hrvatsku u smjeru konzervativnih politika kakve zastupaju Mađarska i Poljska.

– Jedan broj diplomata u Zagrebu dijeli takvu zabrinutost – kaže Klisović, koji napominje da mnoge države EU koje vode demokršćanske vlade ne dijele takve stavove po pitanju ljudskih prava kakve Hrvatska zauzima pod vladom HDZ-a i Mosta. 

>> Trendovi u Hrvatskoj zabrinuli Posebnog izvjestitelja UN-a: Pravo na pobačaj jest ljudsko pravo