Hrvatska ipak u recesiji, očekuje se pad od 1,4%

Nakon EBRD-a, koji je procijenio da je pred nama stagnacija, zagrebački Ekonomski institut izašao je danas s još pesimističnijom prognozom. Hrvatsku ove godine očekuje pad od 1,4 posto, a priznala to Vlada ili ne, domaće je gospodarstvo zakoračilo u recesiju. Time je Hrvatska postala 20. europska država s negativnim stopama rasta, a iznad površine se nalaze tek rijetke istočnoeuropske države koje se drže u blagoj zelenoj zoni.

Plaće i mirovine
Upravo je Ekonomski institut, na čijem je čelu dr. Sandra Švaljek, dobio zadatak da do kraja idućeg tjedna vladi i Ekonomskom vijeću predloži antirecesijske mjere, pa njihova današnja ocjena ima posebnu težinu, a dolazi samo dan nakon premijerove izjave da neće poslušati one koji traže da smanji plaće i mirovine.

Ekonomski je institut također sugerirao vladi da, kao odgovor na krizu, smanji troškove, a tu tvrdnju ponovio je i danas u redovitim kvartalnim prognozama. Na osnovi dostupnih podataka analitičari te kuće tvrde da je gospodarstvo znatno oslabjelo u drugoj polovici 2008. U trećem je tromjesečju zabilježen pad bruto domaćeg proizvoda za 0,5 posto u odnosu na drugo tromjesečje, a sličan se pad očekuje i u četvrtom tromjesečju, za koje podaci još uvijek nisu dostupni.

– Hrvatsko je gospodarstvo već zakoračilo u recesiju – zaključuje ta kuća te dodaje da svoju ocjenu temelje na tehničkoj definiciji recesije.

Usporavanje potrošnje
Podaci raspoloživi do trećeg tromjesečja 2008. već upozoravaju na znatno usporavanje osobne potrošnje. Investicije koje su snažno rasle u prvoj polovici godine u trećem su tromjesečju smanjene 1,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, i to unatoč relativno snažnoj građevinskoj aktivnosti. Nepovoljni su trendovi uočeni kod izvoza, a stagnirao je i uvoz.

Snažno je usporena i kreditna aktivnost, ponajprije krediti stanovništvu te posebno stambeni krediti. U trećem je tromjesečju prošle godine došlo i do osjetnog usporavanja rasta prihoda proračuna. Usporavanje ukupne gospodarske aktivnosti prenijet će se i na tržište rada, uz rast stope nezaposlenosti.

Inflacija potrošačkih cijena mogla bi se zadržati na prosjeku od oko 2,3 posto. Očekuje se rebalans proračuna koji neće zahtijevati samo preraspodjelu sredstava nego i smanjenje rashoda ako se želi zadržati deficit u okviru ciljanih 0,9 posto BDP-a.

Savjetnici su u pravu: samo velike, bogate i snažne države mogu financirati antirecesijske programe, Hrvatska to ne može i zato mora provoditi fiskalne restrikcije, zaključak je najnovije analize Hrvatske udruge banaka o fiskalnoj politici u uvjetima recesije. Snaga neke zemlje mjeri se time postoji li uvijek potražnja za njihovim državnim obveznicama. Ako takve potražnje nema, stezanje remena jedini je odgovor, kažu bankari koji su time osnažili zahtjeve vladinih ekonomskih savjetnika za rebalansom i smanjivanjem troškova države.

Intervencija centralne banke spustila je danas kamatne stope na međubankarskom tržištu na sedam posto, i to dan nakon što su se prekonoćne pozajmice penjale na vrtoglavih 25 posto. Popuštanje kamatnog pritiska dogodilo se nakon što je HNB bankama odobrio više od sedam milijardi kuna pozajmice.