Hrvatska ispunila sve uvjete za ulazak u Schengen

Iz Europske komisije Hrvatskoj stigle su – zasad još neslužbene – informacije kako je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za pristup schengenskom prostoru, doznajemo iz diplomatskih izvora. Iz Komisije su u Zagreb stigle naznake da će evaluacija i posljednjeg od osam poglavlja schengenske pravne stečevine proći u redu. Kako Komisija uskoro prekida rad i odlazi na godišnji odmor, službena se potvrda Hrvatske spremnosti očekuje najvjerojatnije u prvoj polovici rujna. Time je Hrvatska, prije svega MUP, završila iznimno opsežan i dugotrajan postupak prilagodbe i ispunjavanje tehničkih uvjeta za ulazak u schengenski prostor.

Političko polje

No da bi se zaista i ušlo u Schengen, loptica se prebacuje na političko polje jer tu odluku mora odobriti Vijeće EU, odnosno sve njezine članice.
Hrvatski ulazak u Schengen jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike, na čemu se paralelno radi na političkom i tehničkoj razini. Premijer Plenković postavio je za cilj da Hrvatska uđe u Schengenski prostor do 2020. godine, odnosno do hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Na tehničkim kriterijima radilo se godinama i mnoge su vlade do sad to pokušavale završiti. Čak su se i 2016. tražila produljenja rokova kako ne bi propali deseci milijuna kuna iz tzv. schengenskog instrumenta.

Naime, za ispunjavanje standarda u nadzoru vanjske granice EU je Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna eura, no novac nije bio utrošen do predviđenog roka pa ga je Komisija produljila za godinu dana. 
Evaluacije spremnosti radila se na osam poglavlja schengenske pravne stečevine. Hrvatska je još 13. ožujka 2015. poslala formalnu deklaraciju o spremnosti za početak evaluacije. Prvi postupci odrađeni su na terenu u veljači 2016. u području zaštite podataka. Ostala poglavlja – zajednička vizna politika, povrat i ponovni prihvat, schengenski informacijski sustav, policijska suradnja, vatreno oružje – već su dobila zelena svjetla, a sada će to dobiti i poglavlje o upravljanju vanjskih granicama.

U lipnju su na dubrovačkom području su puštena u rad dva granična prijelaza – Vitaljina i Gornji Brgat, s otvaranjem navedenih GP-a Republika Hrvatska je do kraja ispunila četiri ključne preporuke u području nadzora vanjske granice.
Usporedo sa zadovoljavanjem tehničkih kriterija, radi se na političkom polju kako bi se osigurala podrška svih država članica. Put do Schengena nije pravocrtan ni nakon zelenog svjetla Komisije, čemu najbolje mogu posvjedočiti Rumunjska i Bugarska, koje jesu zadovoljile kriterije, no politika iz drži izvan Schengena. Hrvatskoj bi u tom smislu problem mogla predstavljati Slovenija, otkuda su u više navrata insinuirali i najavljivali da svoj pristanak vežu uz hrvatsko prihvaćanje i primjenu arbitražne odluke. Ako se to zaista i dogodi, bit će to treći put da Slovenija zbog bilateralnih razloga blokira Hrvatsku u EU integracijama. Dizanje blokade s pristupnih sporazuma vezali su uz postizanje sporazuma o granici, a ratifikaciju hrvatskog pristupnog sporazuma s EU pronalaskom rješenja za Ljubljansku banku.

Podrška Njemačke

Političko lobiranje za ulazak Hrvatske traje. Odlazeći predsjednik EK Jean Claude Juncker za posjeta Hrvatskoj kazao je kako s njegove strane Hrvatska ima potporu za ulazak u Schengen, dok mu je premijer Plenković iznio ambiciju Hrvatske da se evaluira spremnost za Schengen te da ove Komisija do kraja svog mandata 31. listopada donese preporuku te da ga uputi Europskom vijeću, što je Juncker pozdravio i podržao. Schengen će također biti jedna od tema sastanaka premijera Plenkovića s Junckerovom nasljednicom Ursulom von der Leyen. koja dolazi u utorak u Zagreb, treće odredište na njezinoj prvoj miniturneji. Podršku hrvatskom putu u Schengen dala je i njemačka kancelarka Angela Merkel za posjeta Zagrebu, kao i mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó te bugarski predsjednik Rumen Radev, među ostalima. No isto tako treba reći da se mnogi pitaju o budućnosti Schengena: Mađarska – kao i Slovenija – na granici s Hrvatskom imaju podignutu žilet-žicu i panele, a u jeku migrantske krize uvedene su kontrole na nekim granicama unutar schengenske zone.