Distribucija po broju stanovnika uvijek je bila polazišna osnova. Kod svih ugovora je bilo tako da smo mi (Komisija, op.a.) najprije ispregovarali, ali prije samog potpisivanja ugovora države članice mogle su odlučiti žele li iskoristiti ponuđenu opciju ili ne. Moguće je da pojedine države članice koje nisu toliko zainteresirane za kupnju određene vrste cjepiva zatraže manje od ponuđene opcije. Kao i da one koje su zainteresiranije u tom slučaju dobiju više. Države članice o tome raspravljaju i to pretoče u ugovor. To onda dovodi do razlike u postocima – kaže glasnogovornik Komisije Stefan de Keersmaecker.
Odlučivala je i cijena
Nije tajna da su se neke države članice iz srednje i istočne Europe vodile cijenom kad su odlučivale hoće li, primjerice, maksimalno iskoristiti ponuđenu opciju za cjepivo koje je razvio Pfizer/BioNTech, a koje je višestruko skuplje nego cjepivo koje je razvila AstraZeneca. EU je, inače, najprije potpisao ugovor s AstraZenecom krajem kolovoza, a s Pfizerom i BioNTechom sredinom studenog. Hrvatska je u toj prvoj prilici nabavila 2,7 milijuna doza cjepiva AZ, a ako se uzme u obzir da je EU tada sklopio ugovor na 300 milijuna doza, to odgovara udjelu stanovništva RH u EU: 0,91 posto.
>> VIDEO Plenković o obustavi primjene cjepiva AstraZenece
No, s vremenom se pokazalo da AstraZeneca nakon odobrenja cjepiva nije u stanju na vrijeme proizvesti dovoljno doza da ispuni ugovorom predviđene količine. Kad je EU sklapao četvrti ugovor, s Pfizerom i BioNTechom, o nabavi 200 milijuna doza, Hrvatska je po broju stanovnika mogla rezervirati 1,82 milijun, ali je rezervirana milijun doza (prema podacima koji su iskomunicirani iz Vlade i Stožera početkom prosinca). Još milijun doza Hrvatska je rezervirala i u ugovoru EU s tvrtkom Moderna te 900 tisuća doza kod Johnson&Johnsona. No, s vremenom se pokazalo da ni AstraZeneca ni Moderna ni približno ne isporučuju ugovorene količine, da Johnson&Johnson još uopće ni ne isporučuje za EU, a da jedino Pfizer/BioNTech vrti ozbiljne brojke isporučenih doza.
Države imale spoj na slijepo
Takav razvoj događaja ide u korist onim državama koje su se kladile na Pfizer/BioNTechovo cjepivo i kupile ga u većoj količini koja se unutar EU oslobodila u trenutku kad su druge države propustile svoju priliku da kupe onoliko doza koliko im je, sukladno broju stanovnika, bilo ponuđeno. Nije samo cijena bila kriterij na temelju kojeg su države članice odlučivale, premda u slučaju siromašnijih država cijena očito jest igrala ulogu.
Među drugim legitimnim kriterijima bila je i procjena hoće li uspješnije biti cjepivo koje se temelji na revolucionarnoj metodi glasničke RNK (takvo je BioNTechovo cjepivo) ili će uspješnije i brže stići tzv. vektorsko cjepivo, kakvo je ono AstraZenece. U razgovoru za Politico.eu, premijer Andrej Plenković kaže kako je ta procjena u praksi značila da su države imale “spoj na slijepo” (engl:: blind date) s farmaceutskim kompanijama.